Kamate na stambene kredite kreću se između 6 i 7 posto dok su one na najrizičnije kredite blizu zakonskog maksimuma od 12 do 13 posto. Usto, u nas se očekuje još veća potražnja kredita, ali onih kojima bi se vraćali - stari krediti

Premijer Ivo Sanader jučer je rekao kako banke prijete rastom kamata i do 20 posto. Danas se ispravio i objasnio da nije mislio na kredite građanima, nego na prekonoćne međubankarske pozajmice. No rast će i kamate građanima, usprkos tome što je HNB ponovno smanjio deviznu pričuvu i bankama oslobodio novih 8 milijarda i 400 milijuna kuna, javlja HTV

Smanjenjem obavezne pričuve sa 17 na 14 posto bankama je oslobođeno osam milijarda i 400 milijuna kuna. Uz povećanu likvidnost, banke će lakše financirati potrebe države, a i gospodarstvo bi trebalo lakše doći do kredita.

Očekujemo da će ova dodatna likvidnost osigurati stabilnost na financijskom tržištu podrazumijevajući time i stabilnost tečaja i smanjenje oscilacija kamatnih stopa na novčanom tržištu, rekla je izvršna direktorica Sekotra za međubankarske operacije HNB-a Irena Kovačec.

Da se ova intervencija HNB-a kojim slučajem dogodila prije nekoliko dana, vjerojatno ne bi bilo ni jučerašnje izjave premijera Sanadera o rastu kamata i do 20 posto. To je, naravno, veoma uznemirilo sve korisnike kredita, iako nije riječ o kamatama za građane, nego za kratkotočne pozajmice na međubankarskom tržištu - tzv. prekonoćnim kreditima.

To javnost mora znati, to smo odbili i mislim da banke to neće više ni pokušati za prekonoćne kredite. Borit ćemo se protiv rasta kamata za cjelokupno društvo. Pozivam banke da ne dižu kamate, uputio je apel bankama premijer Sanader.

No rasta kamata ipak će biti, ali se zasad ne očekuju nagli skokovi. Trend je da će kamate malo rasti. Koliko će to biti, 0,1% ili 1%, to vam nitko danas ne može reći. Banke su već napravile što su mogle, ali ne mogu dovesti u pitanje sigurnost i stabilnost redovitog poslovanja. Kamatne stope nisu otišle toliko gore da bi se nešto dramatično promijenilo, smatra Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

Kamate na stambene kredite kreću se između 6 i 7 posto dok su one na najrizičnije kredite blizu zakonskog maksimuma od 12 do 13 posto. Usto, u nas se očekuje još veća potražnja kredita, ali onih kojima bi se vraćali - stari krediti.

Tako da je za očekivati da kamata zapravo nastavi rasti do koje granice to je teško reći i tu bankama nema puno manevarskog prostora, jednostavno povećanu dozu rizika moraju ugraditi u tu kamatu, istaknuo je Željko Perić, financijski savjetnik CAPER-a.

Što i kako dalje, svatko će najbolje sam znati. Sigurno je, međutim, da tvrtke ne bi trebale ulagati u nešto što dugoročno neće vraćati novac, a građani uzimati kredite ako ne mogu podnijeti povećanje otplatnih obroka. Upravo građani, koji zapravo jedini još nemaju pravu predodbžbu što ih čeka, već suosjećaju s bankama u stilu - bila sam na bankomatu i molio me da mu posudim 200 kuna.