Vodeća tvrtka automobilske industrije General Motors najavila je da će početkom sljedeće godine morati otpustiti gotovo 4000 zaposlenih

Globalna financijska kriza najozbiljnije je zahvatila automobilsku industriju u SAD-u gdje se očekuju masovna otpuštanja ako Senat ne odobri pomoć. Slično je, no ne i toliko dramatično, u Njemačkoj čija je automobilska industrija ponos države.

Vodeća tvrtka automobilske industrije General Motors najavila je da će početkom sljedeće godine morati otpustiti gotovo 4000 zaposlenih, a zaposleni u automobilskoj industriji dodatno strahuju i zbog odluke Senata da se s dnevnog reda za glasanje skine prijedlog o 25 milijardi dolara vrijednoj pomoći.

Prema nekim procjenama, ako dođe do kolapsa autoindustrije, lančanom reakcijom izravno bi bilo ugroženo oko tri milijuna ljudi, a već će se iduće godine proizvodnja smanjiti na nezamislivih 14 milijuna automobila. Čelnici sindikata američke automobilske industrije još su više pesimistični te procjenjuju da bi zatvaranje pogona General Motorsa, Forda i Chryslera ugrozilo egzistenciju 32 milijuna ljudi. Valja napomenuti da automobilska industrija u SAD-u zapošljava 250.000 radnika, a još 750.000 radi za tvrtke koje proizvode dijelove i materijale za automobile, dok u raznim predstavništvima radi još oko milijun ljudi.

Dodatne probleme predstavlja i pad interesa građana za uzimanje kredita za kupnju automobila, iako su američke Savezne rezerve ove godine smanjile kamatne stope na kredite sa 4,25 posto na jedan posto, kako bi odgovorile na krizu financijskog sustava i sve izraženiji pad korištenja potrošačkih kredita. Problem je i u dosad najvećem padu veleprodajnih cijena u SAD-u unazad 60 godina zbog pojeftinjenja energenata.

Neovisni stručnjaci smatraju da su pored čelnika automobilske industrije krivi i sindikati, jer pojedine tvrtke, poput Forda i General Motorsa, izrađuju automobile koje kupci ne žele, dok s druge strane sindikat ima prevelike zahtjeve.

Stručnjaci naglašavaju da članovi sindikata nisu upoznati u kojoj su mjeri njihove plaće i beneficije u raskoraku s realnošću i to ponajviše u usporedbi s konkurencijom iz Japana, odakle dolazi sve veći broj automobila na američkim prometnicama. Japanski i korejski proizvođači u prednosti su pred američkim ponajviše zbog cijene konačnog proizvoda, ali i popularnosti, pa stoga ne čudi da su čelnici istočnjačkih tvrtki napravili dobar posao na uštrb domaćih, proširivši svoje proizvodne pogone u pojedinim američkim saveznim državama, osobito na jugu, gdje su sindikati slabiji nego, primjerice, u Detroitu, srcu američke automobilske industrije.

U trendu su i ekološki prihvatljiva vozila, takozvani hibridi koji su u Americi izuzetno popularni, no takvi automobili se trenutno proizvode isključivo na Dalekom istoku, dok se domaće tvrtke u SAD-u još nisu odlučile na takav ekološki iskorak. I rekordni troškovi goriva izravno su zaslužni za mogući kolaps automobilske industrije, kako u SAD-u, tako i širom svijeta. Naime, nedavno udvostručenje cijena nafte na 130 i 140 dolara po barelu znači da se svakodnevno u zemlje proizvođače nafte transferira milijarda dolara, što je golemi utjecaj koji je neodrživ. Pojedini posrnuli divovi već su najavili da će se pokušati prebaciti na proizvodnju vozila koja se pokreću na struju, osobito zato što će se, prema nekim prognozama, za deset godina svijetom voziti čak deset milijuna električnih automobila.

U jeku krize General Motors je najavio da će vjerojatno udružiti snage sa 37 tvrtki za isporuku električne energije u SAD-u i Kanadi, radi projektiranja i gradnje nacionalne infrastrukture potrebne za napajanje vozila električnom strujom. General Motors drži hibridne modele koji kao dodatno pogonsko sredstvo koriste struju, ključnom fazom u vlastitom oporavku, ali treba suradnju kompanija za isporuku električne energije radi uspostave djelotvornog mehanizma za napajanje koji neće dodatno opteretiti ionako prenapregnuti sustav opskrbe električnom energijom.

Američki ekonomisti ponudili su rješenje za spas, a to je da država financira automobilsku industriju jer bi inače ta grana mogla doživjeti potpuni krah. Kao jedan od razloga, navode ugledni stručnjaci, je i tvrdoglavost čelnika američkih ponosa kao što su General Motors i Ford, koji uporno odbijaju dodatna ulaganja i premještanje svojih tvornica u zemlje gdje je radna snaga jeftinija.

Automobilski sektor na rubu je i u Njemačkoj, što je shvatila i tamošnja vlada koja je odlučila pomoći s više od 40 milijardi eura. Vlada je već počela pregovore s Opelom, no istodobno je napomenuto da ti pregovori ne bi smjeli biti protumačeni kao otvoreni poziv svim kompanijama u tom sektoru da zatraže pomoć od vlade. Opel je pritisnut problemima svoje krovne tvrtke, a to je upravo General Motors.

Problem je i u tome što se, pored rješavanja sudbine 25.000 Opelovih zaposlenika i još nekoliko tisuća dobavljača, nameće mišljenje da bi moglo doći do svojevrsne pobune ostalih proizvođača koji također muku muče zbog trenutne krize, pa ne čudi da su čelnici ostalih tvrtki već prozvali vladu zbog svojevrsnog nepotizma i neravnopravne tržišne utakmice.

Valja napomenuti da za to najveće europsko gospodarstvo kriza automobilske industrije predstavlja veliki izvor zabrinutosti jer, posredno ili neposredno, zapošljava svakog petog zaposlenog Nijemca.