Dio poslodavaca i lani je u mnogo boljim gospodarskim uvjetima upozoravao da ne mogu isplaćivati minimalac, a iz Hrvatske udruge poslodavaca sada poručuju da bi bilo kakvo povećanje u ovoj godini za većinu bilo neodrživo

Minimalna plaća zbog krize se najvjerojatnije ove godine neće usklađivati pa će radnicima i dalje biti zajamčen minimalac od 2747 kuna bruto, a ne 3123 kune, na koliko je od lipnja trebala biti povećana zakonom zajamčena najniža radnička plaća.

Dio poslodavaca i lani je u mnogo boljim gospodarskim uvjetima upozoravao da ne mogu isplaćivati minimalac, a iz Hrvatske udruge poslodavaca sada poručuju da bi bilo kakvo povećanje u ovoj godini za većinu bilo neodrživo. U Vladi bi pak bili najsretniji da dogovor o minimalnoj plaći mogu prebaciti na sindikate i poslodavce, međutim svjesni su da će i ovaj put morati arbitrirati.

U Vladi neslužbeno potvrđuju da iza njihova prijedloga da se minimalna plaća 'uskladi s realnim okolnostima' zapravo stoji prijedlog da ove i iduće godine minimalac ostane na postojećoj razini.

'Minimalac smo dogovarali u proljeće prošle godine kad su gospodarski uvjeti bili mnogo povoljniji i nije bilo naznaka ovakve krize. Bio bi logičan dogovor da minimalac ove i iduće godine ostane na sadašnjoj razini', objašnjavaju neslužbeno u Vladi.

Zakonom o minimalnoj plaći pritom uopće nije definirano što će se s minimalcem dogoditi u slučaju negativnog rasta koji se očekuje za ovu godinu pa je i sindikatima u interesu dogovor o usklađivanju u ovoj i idućoj godini. Prema postojećem zakonu, minimalac bi se trebao uskladiti u lipnju tako da se udio od 39 posto prošlogodišnje prosječne plaće u državi uskladi s prošlogodišnjim rastom BDP-a od 2,4 posto. Minimalac bi se tako već od lipnja trebao povećati sa sadašnjih 2747 na 3123 kune, odnosno za 376 kuna u bruto iznosu.

'Kriza je samo pojačala razlike između pojedinih sektora i stoga je naš prijedlog da se Zakonom o minimalnoj plaći omogući da se ona privremeno definira između poslodavaca i sindikata na razini pojedinih djelatnosti, a da se pritom poštuju specifičnosti i problemi.

Vjerojatno bi većina sektora u tom slučaju zadržala razinu sadašnjih minimalnih plaća. Svako odugovlačenje s mjerama i redefiniranjem minimalne plaće pogoršava položaj poslodavaca i povećava broj otkaza', upozorava Vladimir Kovačević, direktor Cro industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Iako je većina sindikata protiv zadiranja u Zakon o minimalnoj plaći, Vlada i poslodavci za to bi mogli dobiti pristanak Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Naime, upravo je u toj središnjici najviše radnika iz slabije plaćenih industrija kojima u slučaju povećanja minimalca prijete otkazi. Iz ostalih gospodarskih sindikata za sada poručuju da neće popustiti po pitanju minimalne plaće.

'Kada smo lani dogovarali Zakon o minimalnoj plaći, pristali smo da bude na razini 39 posto prosječne plaće u državi uz dodatno usklađivanje, što je znatno manje od onog što smo tražili. Minimalac je tako već sada manji i stoga je naš stav da ga ne treba dirati', poručuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Vlada, sindikati i poslodavci razgovore o smjernicama politike plaća i cijena u državi nastavljaju u ponedjeljak, a na dnevnom redu je i Zakon o minimalnoj plaći.