Krenulo je: od 7. lipnja OTP banka kamatne stope na stambene kredite za mlade u kunama, u eurima i švicarskim francima povećava sa 6,25 na 6,75 posto. Na ostale stambene kredite kamata će biti povećana sa 6,75 na 6,99 posto

Krenulo je: od 7. lipnja OTP banka kamatne stope na stambene kredite za mlade u kunama, u eurima i švicarskim francima povećava sa 6,25 na 6,75 posto. Na ostale stambene kredite kamata će biti povećana sa 6,75 na 6,99 posto.

Kamatna stopa na gotovinske kredite OTP povećava s 9,99 na 10,49 posto, a na gotovinske kredite za umirovljenike sa 8,49 na 8,99 posto. Na kredite za kupnju motornih vozila u kunama te u eurima i francima kamatna stopa raste sa 8,49 na 9,99 posto.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, kamate će u ovoj godini, ako budemo imali sreće, rasti prosječno samo jedan posto, što ne znači da pojedine vrste kredita neće poskupjeti i više.

Troškove prouzročene globalnom financijskom krizom banke će, kako obećavaju, nastojati rasporediti između sebe i klijenata. Razlika u kamati od jedan posto, koja je informativna i izračunata na internet kalkulatorima banaka, na stambeni kredit od 100.000 eura i rok otplate od 15 godina nije bezazlena i nosi godišnje poskupljenje kredita od 681 eura ili gotovo 5000 kuna. Rata gotovinskog kredita na 10.000 eura nosi godišnje poskupljenje do 437 kuna, a auto-kredita na 5 godina od 15.000 eura veća je za 648 kuna.

Bankari su opet zaboravili da građani već danas plaćaju najveću kamatu od kraja 2002., a prvi je put u povijesti cijena kredita tvrtkama niža od one građanima.

Prema posljednjim statistikama središnje banke, prosječna kamata na kratkoročne kredite tvrtkama iznosila je u ožujku ove godine 8,53 posto, a građanima 9,12 posto. Tvrtke su na dugoročne kredite prosječno plaćale 7,37 posto kamate, dok su građani imali prosjek od 8,25 posto. Pritom je kamata na stambene kredite krajem ožujka ove godine iznosila 6,2 posto, a kamata na ostale dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom 9,25 posto.

Prema statistici, prosječna kamata na kratkoročne kredite građanima je povećana od početka 2008. za 2,28 posto jer je krajem 2007. iznosila 6,84 posto, a krajem ožujka ove godine 9,12 posto. Istodobno su kamate na stambene kredite od početka 2008. porasle za više od jedan posto sa 5,12 na 6,2, a na ostale kredite isto toliko, sa 8,24 na 9,25.

Realno je rast kamata bio mnogo veći jer ga bankari više ne najavljuju niti objavljuju. Kamata za stambene kredite tako je već dosegnula gotovo sedam posto, a na kunske gotovinske kredite je 11 posto.

Trikovi bankara već su poznati - od rasta kamata 'po sitno' od 0,5 posto za gotovinske ili auto-kredite, kunske i kredite u CHF do povećanja kamata 'samo' za nove kredite.

Bankari se i ovaj put pozivaju na statistiku prema kojoj su na stambenim kreditima u veljači gubili od 1,7 do 4,4 posto. U kalkulaciju je uzeta prosječna kamata na stambene kredite od 6,2 posto. Tvrde tako da ih plasiranje novca iz štednje stoji 7,9 posto, a posuđivanje novca u inozemstvu čak 10,6 posto pa su zapravo u stambenom kreditiranju u teškom 'crvenom minusu'.