Kao što su bile protiv toga i početkom godine, kada je prvi put predloženo uvođenje trošarina na mobitele, telekomunikacijske kompanije i danas su žestoko protiv tog Vladinog poteza

Kako su se dosadašnja rezanja proračunskih troškova pokazala kao nedovoljna, a punjenje proračuna podbacuje zbog velikog pada potrošnje i zamrzavanja brojnih investicija, ponovno je oživjela ideja o uvođenju trošarina na mobilnu telefoniju. Prema zasad neslužbenim informacijama, takva odluka razmatrana je u utorak na sjednici predsjedništva HDZ-a

 

Kao što su bile protiv toga i početkom godine, kada je prvi put predloženo uvođenje trošarina na mobitele, telekomunikacijske kompanije i danas su žestoko protiv tog Vladinog poteza.

Predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Telekoma Ivica Mudrinić rekao je da će uvođenje trošarina dovesti do povećanja cijena usluga, što znači pad potrošnje, a to opet dovodi do toga da će teleoperateri smanjiti investicije.

'Pitanje je zašto se uvodi porez na sektor telekomunikacija, koji je profitabilan. Je li to nešto štetno što se želi destimulirati?' pita se Mudrinić i nastavlja da bi se uvođenjem trošarina povećala ionako previsoka stopa oporezivanja, stvorila lošija konkurentska pozicija i onemogućila daljnja ulaganja u telekom sektor bez kojeg nije moguće podići konkurentnost ostalih gospodarskih grana.

'Nakon niza propusta, opet posežemo za mjerama čije nedvojbene negativne učinke nismo ni probali kvantificirati, jednako kao što je to bilo sa zabranom rada nedjeljom. Ovakvo povlačenje kratkoročnih poteza, a bez sagledavanja posljedica, moglo bi rezultirati time da se već za pola godine ponovno pitamo gdje se još mogu uvesti neke trošarine, porezi ili dugi nameti', komentirao je Mudrinić.

Sličnog stava je i predsjednik Uprave Vipneta, Mladen Pejković: 'To je udarac na džep građana jer je komuniciranje osnovna ljudska potreba i neće prestati uvođenjem trošarina koje postoje, od nama poznatih primjera, još samo u susjednoj Srbiji. Bio bi to i udarac na investicije u telekomunikacijsku industriju, čime se dugoročno smanjuje efikasnost našeg gospodarstva. Ako bi pak došlo do značajnog pada dobiti operatera, postavlja se i pitanje ekonomske logike jer bi država ubrala i znatno manje poreza na dobit operatera.'

U Srbiji je od 1. lipnja uveden porez na korištenje mobitela od 10 posto, na što su telekomunikacijski operateri za isti postotak poskupili cijenu poziva i SMS poruka, a pad prihoda pokušali su kompenzirati uvođenjem novih, povoljnijih korisničkih paketa.

Iako se hrvatski telekomunikacijski operateri još nisu izjasnili hoće li teret trošarina u potpunosti prebaciti na korisnike ili dio će preuzeti na sebe, Ljubo Jurčić, ekonomski strateg SDP-a, siguran je da će telekomunikacijske tvrtke dio tereta trošarina preuzeti na sebe kako ne bi previše opteretile svoje korisnike.

'Podržavam uvođenje trošarina na mobitele, odnosno SMS poruke i razgovore. Stopa oporezivanja ne bi smjela biti manja od 10 posto, a ni viša od 20 posto', komentirao je za tportal Jurčić.

S njim se ne slaže Borislav Škegro, nekadašnji ministar financija: 'Trošarine na mobitelske usluge su bedastoća. Oporezivanje pojedinih proizvoda je glupost, to je primjer ad hoc rješenja.'

Postojeća trošarina na gorivo je prikriveni porez za financiranje gradnje autocesta, a ima i svoje ekološko opravdanje. Svima je jasno zašto postoje trošarine na alkohol i cigarete. Škegro misli da uvođenje trošarina na mobitelske usluge nema opravdan ekonomski razlog.

Analitičar Zdeslav Šantić iz RBA radije bi da se država umjesto uvođenja trošarina na mobitele odluči na smanjenje državne potrošnje jer će trošarine imati negativne posljedice stvaranjem dodatnog pritiska na telekomunikacijski sektor i smanjenje investicija tih kompanija.

'No Vlada bi se na to mogla odlučiti kako bi u vrlo kratkom roku mogla prikupiti dodatne proračunske prihode, odnosno u što kraćem roku smanjiti proračunski deficit', komentirao je mogući potez Vlade suočene s očajnim stanjem u državnom proračunu Šantić za tportal.

Šantić smatra da bismo u srednjoročnom razdoblju mogli zabilježiti i značajniju poreznu reformu s većim poreznim opterećenjem imovine i kapitalne dobiti, a manjim opterećenjem rada. 'No ne smijemo zaboraviti da bi prije takve reforme bilo nužno dovođenje rashodovne strane u realne okvire', kazao je analitičar RBA.