O smanjenoj likvidnosti Zagrebačke burze govori podatak da je promet dionicama u prvom polugodištu ove godine oko 40 posto manji u odnosu na prethodno polugodište

Krizni porez koji će građanima oporezivati plaće, mirovine i honorare zahvatit će i dividende, čime Vlada nastavlja s politikom punjenja prihodovne strane proračuna, umjesto rezanja troškova. Kao što je najavljivano, Vlada je s današnje sjednice uputila amandman o porezu na dividendu Saboru na usvajanje.

Dividenda bi se oporezivala po principu kriznog poreza - do 3.000 kuna dividenda se ne bi oporezivala, od 3.000 do 6.0000 porez bi iznosio dva posto, a iznad 6.000 kuna oporezivala bi se po stopi od četiri posto.

Iako još nije izračunato koliko bi se novca takvim porezom priskrbilo u proračun, ovim će se udariti na slabo tržište kapitala koje je već dvije godine u dubokoj depresiji. Tržište kapitala pretrpjelo je u protekloj godini snažne gubitke, a poslovni rezultati za prvih šest mjeseci pokazuju da je zbog recesije osjetno smanjena dobit većini kompanija koje kotiraju na burzi.

O smanjenoj likvidnosti Zagrebačke burze govori podatak da je promet dionicama u prvom polugodištu ove godine oko 40 posto manji u odnosu na prethodno polugodište. Od nekadašnjih, prema Hanfinim procjenama, oko 120.000 aktivnih 'malih ulagača', u posljednjih je desetak mjeseci njihov broj pao na samo dvadesetak tisuća.

Iako je oporezivanje dividende uobičajeno u mnogim zemljama, Vlada, čini se, neće voditi računa o činjenici da je slabo razvijeno hrvatsko tržište kapitala ionako u teškoj situaciju. I ne samo to, ovo je, izgleda, jedno oko rijetkih pitanja oko kojih vladajući i opozicija dijele mišljenje.

'Ovaj potez neće donijeti veliki benefit javnim financijama, nego vjerojatno služi kao objekt političke trgovine', komentirao je za tportal Ivan Soldo, pomoćnik direktora FIMA FAS-a.

'Samo oporezivanje dividende bez oporezivanje kapitalnog dobitka nema pretjeranog smisla, budući da ostavlja kompanijama prostor za kupnju trezorskih dionica, njihovu distribuciju ili povlačenje', kaže Soldo. Drugim riječima, kompanije će ionako naći način da nagrade svoje vlasnike.

Soldo misli da se može očekivati kratkoročna negativne reakcija na burzi. 'Međutim, vrijeme će pokazati koliko će vješto kompanije odgovoriti na novi porez', kazao je Soldo.

Iako je poticaj za oporezivanje dividende došao iz redova SDSS-a i HSLS-a, i ranije su ga predlagale neke stranke, poput SDP-a i HNS-a.

Dragica Zgrebec iz SDP-a pozdravlja oporezivanje dividende, ali način da se dividenda oporezuje kao krizni porez s rokom trajanja do kraja 2010. godine po stopama od dva ili četiri posto smatra licemjernim.

'Dividende bi se trebale oporezivati kao dohodak po Zakonu o porezu na dohodak, i to na dva načina: prvo, da se tretira kao dohodak iz rada pa bi se porezna stopa kretala od 15-45 posto, ili drugo, da se utvrdi jedinstvena stopa poreza na dividende, kao što je bila 2003. godine i iznosila je 15 posto', komentirala je Zgrebec za tportal.

Ključnim argumentom za oporezivanje dividende Zgrebec vidi u činjenici da dividenda jest prihod od kapitala, pa 'zašto se ne bi oporezivao prihod od kapitala, ako se prihod od rada oporezuje po stopama od 15 do 45 posto'.

I dok zagovornici ovog poreza pozivaju na načelo pravednosti i solidarnosti, stručnjaci smatraju da ovaj, kao i drugi porezi koje Vlada uvodi neće riješiti problem deficita, već će samo produbiti recesiju ukoliko Vlada hitno ne poduzme oštre rezove na strani potrošnje. A ovo će svakako imati i negativan utjecaj na oporavak hrvatskog tržišta kapitala.