Najveći pad u srpnju bio je u Zadarskoj županiji, gdje je bilo 9 posto manje turista, koji su ostvarili 2 posto manje noćenja u odnosu na prošlogodišnji srpanj

Minus postoji, ali je prihvatljiv, pogotovo u odnosu na konkurenciju, rekao je danas ministar turizma Damir Bajs iznoseći najnovije podatke o turističkom prometu u prvih sedam mjeseci sa padom turističkih dolazaka za 5 posto i noćenja za 3 posto
Na hrvatskom je Jadranu u prvih sedam mjeseci ove godine bilo 5,3 milijuna turista, što je za 5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvareno je 29,7 milijuna noćenja ili 3 posto manje nego lani, izvijestio je ministar Bajs na konferenciji za novinare u Nacionalnom parku Krka.

U srpnju je bilo 2,5 milijuna dolazaka turista, što je 3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a ostvarenih 17,7 milijuna noćenja također je minus od 3 posto, pri čemu su posljednja dva tjedna srpnja najviše utjecala na smanjenje turističkog minusa, napomenuo je ministar Bajs.

Minus postoji, ali je prihvatljiv, pogotovo u odnosu na konkurenciju, rekao je Bajs koji se s direktorom glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Nikom Bulićem sastao danas u NP Krka s direktorima turističkih ureda svih obalnih županija.

Pritom je napomenuo da Hrvatska ima manji pad turističkog prometa nego druge mediteranske zemlje, poput Španjolske, Francuske, Grčke, Portugala i Malte, izuzev Tunisa, koji jedini bilježi rast broja turista.

"Prema saznanjima koje sada imamo podaci iz kolovoza potvrđuju smanjenje negativne statistike u turizmu, a i u kolovozu će se nastaviti odlika ove sezone, a to su last-minute rezervacije", rekao je Bajs.

Među najvažnijim turističkim tržištima - Njemačke, Austrije, Poljske, Slovenije i Velike Britanije, samo se kod slovenskih gostiju bilježi pad dolazaka i noćenja. Iz Slovenije je u sedam mjeseci došlo 7 posto manje turista, koji su ostvarili 4 posto manje noćenja nego u istom razdoblju lani.

Najveći pad turističkog prometa, kao izravna posljedica krize, bilježi se među turistima iz Mađarske i Rusije, gdje je pad veći od 20 posto i u dolascima i u noćenjima.

Istodobno ima tržišta s kojih imamo i veliko povećanje dolazaka gostiju, što je povezano uz našu pojačanu promidžbu, a riječ je o Ukrajini, Srbiji, Finskoj, Španjolskoj, Švicarskoj i Bugarskoj, istaknuo je Bajs.

Jedina priobalna županija u Hrvatskoj koja bilježi rast turističkog prometa je Ličko-senjska u kojoj je u sedam mjeseci ove godine ostvareno 3 posto više dolazaka i noćenja.

Najveći je pad broja dolazaka u sedam mjeseci u Šibensko-kninskoj županije, gdje je bilo 10 posto manje turista, no u isto vrijeme u toj županiji je bilo samo 3 posto manje noćenja.

U srpnju rast turističkog prometa od 1 posto ima Ličko-senjska županija, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilo je 1 posto više stranih gostiju, dok su u Šibensko-kninskoj županiji domaći turisti ostvarili 1 posto više noćenja.

Najveći pad u srpnju bio je u Zadarskoj županiji, gdje je bilo 9 posto manje turista, koji su ostvarili 2 posto manje noćenja u odnosu na prošlogodišnji srpanj.