Od višeg PDV-a nije izuzet nitko, pa niti uslužne djelatnosti preko kojih bi se trebala stimulirati potrošnja

Nastojeći povećati potrošnju, Slovenija je za dio obrtnika snizila stopu PDV-a s 20 na 8,5 posto te gotovo uduplala prag za plaćanje tog poreza. Snižavajući PDV, nama susjedna država tako je postupila slijedom preporuka ministara financija zemalja članica Europske unije koji su još na proljeće ove godine dogovorili snižene stope PDV-a na iste vrste lokalnih usluga

Područja koja preporuka uključuje su popravak bicikla, cipela, friziranje, renoviranje privatnih stambenih objekata, čišćenje kućanstava i pranje prozora. Smanjenu stopu PDV-a mogu primjenjivati u restoranima te se države članice EU-a mogu odlučiti za smanjen PDV-a na obnovu i popravak privatnih stambenih objekata. Slovenci su smanivanjem porezne stope obuhvatili upravo područja o kojima se na razini Unije postignut dogovor. Osim cijelog niza obuhvaćenih usluga, u grupi privremenih izuzetaka dok traje ekonomska kriza, nalaze se i sve vrste knjig, piše Novi list.

Hrvatska, nastojeći zatvoriti proračunske rupe, odlučila se za mjere posve suprotne onima što se propagiraju na razini Europske unije. Stopa PDV-a je povećana s 22 na 23 posto te država računa kako će tom povećanom stopom na godišnjoj razini prikupiti dodatnih 1,5 milijardi kuna. Od višeg PDV-a nije izuzet nitko, pa niti uslužne djelatnosti preko kojih bi se trebala stimulirati potrošnja. Kruh i knjiga, istina, još su uvijek izuzeti pa bi barem do ulaska u EU, ako ne i duže, trebali biti oslobođeni PDV-a, s obzirom da smo za »nultu stopu« tražili prijelazno razdoblje.

Vlada se na povećanje stope PDV-a odlučila jer joj je to bilo lakše provesti nego sjesti sa sindikatima državnih i javnih službi i razgovarati o njihovim plaćama. No, i poslodavci i prije svega gospodarski sindikati upozoravaju kako će rast PDV-a uz poseban krizni porez na neto dohodak viši od tri tisuće kuna, zapravo otvoriti spiralu »propasti«. Tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća te obrti, tvrdi se neće moći izdržati poreznu presiju koja ih je gušila i prije rasta PDV-a. Potrošnja, osim državne, i dalje će padati pa ako se država jednog dana i odluči na porezno rasterećenje gospodarstva, pitanje je koga će uopće moći rasteretiti.

Fizičke osobe, upravo grupacija poslovnog svijeta kojeg i Slovenija rasterećuje, u Hrvatskoj zauzimaju sve veći dio kolača nelikvidnosti. Krajem svibnja, tako je insolventno bilo 33.924 obrtnika što je 1,3 posto više nego mjesec ranije i čak 10,6 posto više nego u kolovozu prošle godine. Iznosi nepodmirenih naloga obrtnika popeli su se na 4,5 milijardi kuna u svibnju, a to je čak 16,4 posto više nego u kolovozu prošle godine. Povećao se i broj zaposlenih kod insolventnih osoba za 6,4 tisuće radnika pa je ukupno kod 33,9 tisuća insolventnih obrtnika zaposleno bilo 23 tisuće radnika.