Početna cijena u nas je stavljena na nisku razinu radi pojedinaca koji imaju novac. Kupit će jeftino oranice, na kojima će ulaskom Hrvatske u EU unosno zaraditi

Za hektar državnih oranica cijena je u rasponu 5500-22.800 kuna, dok kod privatnih vlasnika već ima cijenu 3-7 tisuća eura.

Odluči li država prodati preostalih 494.513 hektara poljoprivrednog zemljišta iz svog portfelja (već prodano 38.189 ha), mogla bi utržiti 7-15 milijarda kuna, otkriva cjenik kreiran u Ministarstvu poljoprivrede. Za hektar oranica cijena je u rasponu 5500-22.800 kuna, ovisno o lokalitetima u županijama. Ministarstvo je zapravo dalo početnu cijenu, dok Zakon o poljoprivrednom zemljištu kaže da se 'kroz natječaj za prodaju ili zakup oranica maksimalno može izlicitirati dvostruki iznos početne cijene, prijeđe li se ta visina, ponuda je nevažeća.'

Stipan Bilić, direktor Sektora poljoprivrede u HUP-u, cjenik Ministarstva smatra 'vrlo hrabrom odlukom u situaciji dok je nepoznat ključni parametar visina zemljišne rente.' Kaže da EU nema jedinstven pristup ni renti ni cijeni pa hektar u Francuskoj stoji 4000 eura, a u Španjolskoj i 25.000 eura. U EU-15, navodi, hektar oranica kreće se 15-20 tisuća eura. Početna cijena, dvoji Bilić, u nas je stavljena na nisku razinu radi pojedinaca koji imaju novac. Kupit će jeftino oranice, upozorava, na kojima će ulaskom Hrvatske u EU unosno zaraditi.

Slično misli i Frane Ivković, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice. Mešetari bi se mogli domoći oranica čija će cijena po hektaru nakon što postanemo dio EU skočiti i do 30.000 eura, što se dogodilo u nekim novim članicama Unije. Hektar poljoprivrednog zemljišta u kontinentalnim županijama kod privatnih vlasnika (drže 70 posto zemljišta) već ima cijenu 3-7 tisuća eura, dok je duž obale skuplji i nekoliko puta. Vjerojatno, misli Ivković, zbog očekivane prenamjene u građevne zone. najskuplji poljoprivredni hektar za koji Ivković zna nalazi se u Istri, vlasnik traži 70.000 eura.

U pregovorima s EU Hrvatska iznosi podatak o 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, dok statistika za 2008. spominje 1,3 milijuna hektara pod biljnom proizvodnjom. Rješavanje problema vezanih uz (ne)korištenje oranica i utvrđivanje tržišne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta odvija se puževim korakom.

Skrb o državnom zemljištu i zapuštenim privatnim oranicama, odredio je zakonodavac, vodi Agencija za poljoprivredno zemljište koju je Vlada uredbom 'papirnato' osnovala 25. ožujka 2009. godine. Resorni ministar morao je u roku mjesec dana imenovati privremenog ravnatelja koji će Agenciju staviti u funkciju. Kolovoz curi kraju, a ime ravnatelja još nije poznato i sve je izvjesnije da će i 2009. proteći bez Agencije koju čeka golema zadaća.