Država će u 2010. na domaćem tržištu sigurno uzeti najmanje tri milijarde kuna kredita kako bi refinancirala domaće obveznice, a ako naraste deficit državnog proračuna, moguće je da će uzeti još više novca na domaćem tržištu kapitala i tako istisnuti dio kolača koji bi pripao domaćem poduzetništvu.

Problem kreditiranja, odnosno dostupnosti kredita poduzetništvu i stanovništvu u Hrvatskoj ostat će na snazi i iduće godine, jer sudeći prema odgovorima banaka, ponuda kredita u 2010. neće biti mnogo veća od ponude u ovoj godini, a pri tomu većina banaka (osim Zagrebačke banke) tvrdi kako nema prostora za smanjenje kamata u idućoj godini

Banke će, naime, kreditirati samo najsigurnije klijente i među poduzetnicima i među stanovništvom, ali će ipak, prije svega zbog zadržavanja tržišnih pozicija, nastaviti s blagim rastom kreditiranja, no koliki će ukupno biti taj rast, teško je predvidjeti.

U tom kontekstu treba reći kako će država u 2010. na domaćem tržištu sigurno uzeti najmanje tri milijarde kuna kredita kako bi refinancirala domaće obveznice, a ako naraste deficit državnog proračuna, moguće je da će uzeti još više novca na domaćem tržištu kapitala i tako istisnuti dio kolača koji bi pripao domaćem poduzetništvu.

A upravo u tom smjeru glasio je i odgovor Zagrebačke banke glede njihove kreditne aktivnosti u 2010., jer su istaknuli kako će 'ukupan rast novih plasmana za poduzeća i građane, odnosno njihova potražnja za kreditiranjem novih potreba značajno ovisiti o makroekonomskim okolnostima zemlje, stanju u državnim financijama, kretanju razine osobnih dohodaka, kao i o razini ukupne zaposlenosti'.

'Omjer novih kredita privatnog i javnog sektora u najvećoj će mjeri ovisiti o nužnim potrebama države u podmirivanju nastalog dospjelog duga i koliko će od tog iznosa potraživati u Hrvatskoj', poručili su iz Zabe, dok smo od Privredne banke dobili kratak odgovor, ali također sa sličnim predznakom, kako u 2010. planiraju umjereni rast kredita u skladu s makroekonomskim okruženjem.

Iz Raiffeisenbank (RBA) su, pak, odgovorili kako u 2010. namjeravaju povećati plasmane za šest posto, a pritom bi se porast rasporedio na način da krediti poduzećima rastu za 60 posto, državi za 25 posto, a stanovništvu za 15 posto.

U Erste banci tvrde kako i u 2010. očekuju rast u najvažnijim segmentima poslovanja iznad rasta bankarskog tržišta općenito, što su zabilježili i ove godine, za koju se predviđa da će rast kredita ukupno u Hrvatskoj iznositi oko tri posto.

Konačno, Hypo Alpe-Adria-Bank nastavlja, priopćili su nam, sa svojom strategijom umjerena rasta, tako da za sljedeću godinu planiraju rast kreditnog portfelja od oko 5 posto, pri čemu bi najviše trebali rasti krediti pravnim osobama.