Što očekivati u 2010. godini? Kakva će biti domaća ekonomija i što će poduzeti hrvatske tvrtke?

Što očekivati u 2010. godini? Kakva će biti domaća ekonomija i što će poduzeti hrvatske tvrtke? Revolucija u oglašavanju potaknula je poduzetnike da surfuju novim valovima koje diktira internetska ekonomija. Drugi i dalje oklijevaju, ali jedno je sigurno: ništa više neće biti isto kao prije.

Otprilike polovica hrvatskih poduzetnika osjeća da je kriza imala značajan utjecaj na njihovo poslovanje.

Prema istraživanju Etargeta Hrvatska (vidi sliku) provedenom u drugoj polovici 2009. godine, trećina poduzetnika nije osjetila nikakvu posebnu promjenu, dok je svaki peti prošlu 2009. godinu zabilježio kao uspješnu:  14 % vlasnika malih i srednjih poduzeća izjavilo je da im je recesija pomogla da razviju posao.  Zabrinjavajuće je da 29 % ispitanika osjeća vrlo negativne posljedice krize i još toliko ih je koji nisu zapali u očaj ali su primjetili da za njihov proizvod postoji manja potražnja nego ranije.

Srbi veći optimisti od Hrvata;  Svaki drugi Amerikanac kupuje online.

Etargetovo istraživanje provedeno u susednoj zemlji pokazalo je da su Hrvati poprilični pesimisti kada je riječ o poslu i očekivanjima: u Srbiji svega 10 % kompanija osjeća udar krize kao žestok,  neutralnih je nešto više  (40 % ispitanika) a  onih koji su se uspjeli izboriti s proteklom godinom i natjerali krizu da radi za njih je također za koji postotak više (17 %).

U odnosu na europske navike, Hrvatska neznatno zaostaje u nadanjima u pogledu 2010: srednjoeuropski prosjek pokazuje da oko 45 % poslovnih ljudi očekuje da će u sljedećih godinu dana porasti njihovi prihodi od prodaje, dok je za Hrvatsku ta brojka niža, 31 % .

Što se usporedbe s Amerikom tiče, istraživanja koja je pred kraj prošle godine objavio Deloitte pokazuju da je u Americi već sada online kupovina postala ozbiljan konkurent tradicionalnim robnim kućama,  te da  42 posto Amerikanaca blagdanske poklone kupuje upravo preko interneta (Deloitte).

Caruje pragmatizam

Povjesničari, sociolozi, psiholozi i ekonomisti slažu se da će od toga koliko dugo bude trajala kriza ovisiti i to koje će vrijednosti i u kojoj mjeri biti promijenjene. Uprkos optimizmu ekonomskih analitičara,  čini se da će kriza ostaviti dugotrajne posljedice na mlade -  ovo je doba  kada cvjetaju pesimizam i cinizam, što će u budućnosti kreirati drugačije vrste međuljudskih odnosa od onih koje smo do sada poznavali.  Mladi su već sada vrlo pragmatični. 

Ista stvar se događa i u marketingu: više je analize rezultata,  pažljvije se ulaže, traži se maksimalan rezultat za što manje novca jer su budžeti  u većini slučajeva srezani.

Većina marketingaša došla je do zaključka da su interaktivni alati efikasniji od tradicionalnih, pogotovo u recesiji.

Suočeni sa srezanim budžetima i potrebom da se trenutno poveća prodaja, markertingaši tvrde da je internet i tehnike marketinga koje su tu na raspolaganju koštaju manje,  rezultati se lakše mjere i u odnosu na tradicionalne medije direct response rate je veći. (Forrester Interactive Media Forecast 2009-2014)

Kakav je utjecaj recesije na  oglašivačku industriju:

Prema istraživanju koje je proveo Etarget,  kriza koja je u tijeku navela je 18 % hrvatskih tvrtki da zaustave sve svoje reklamne aktivnosti i oslone se isključivo na brend.  Otprlike svaki treći postupio je suprotno: 28 % ispitanika se tijekom prošle godine odlučilo pojačati prodaju i uliti  više novca u internet reklamu i na taj način pojačati svoju poziciju na tržištu, dok je svaki četvrti ograničio svoj budžet za reklamu  i potrudio se da ga iskoristi pametnije - na Etarget PPC oglase. 

Svaki treći poduzentik ponašao se i raspolagao novcem isto kao i 2008. godine (29 % ispitanika).