Pogled na Marjan Hilton definitivno ne obećava i sa velikom sigurnošću možemo tvrditi da neće biti gotov do ljeta

Za turizam grada Splita, kako sada stvari stoje, turistička sezona 2010. će biti još jedna izgubljena godina. Veliki potencijal destinacije u uzletu će u ključnoj godini za oporavak hrvatske ekonomije ostati neiskorišten.

Razlog za ovaj zaključak nije samo očigledan zastoj na radovima izgradnje i rekonstrukcije hotela Marjan Hilton u gradskoj luci, već i detaljnija analiza stanja u kojem se nalaze ostali turistički kapaciteti u Splitu.

Novostvorena komparativna prednost Dalmacije na ovom dijelu Mediterana koja je postignuta kvalitetnim cestovnim vezama sa zaleđem i Europom nije u potpunosti iskorištena i ključni element za neophodni iskorak je nova uloga Splita kao budućeg centra turizma u Dalmaciji.

Ta uloga Splita je u prvom redu značajna zbog generalne promjene turističke koncepcije u Dalmaciji koja se do sada isključivo oslanjala na period od dva do tri ljetna mjeseca, na more, sunce, kupanje i nautički turizam. Osim navedenog, potencijal ove regije koja već godinama bilježi konstantan rast, primjerice i u prošloj recesijskoj godini, je u klimi, kulturnoj i gastronomskoj baštini, te ekološkoj atraktivnosti. Glavni zadatak za novi iskorak je pretvaranje Splita i Dalmacije u poželjnu destinaciju tijekom svih dvanaest mjeseci.

Proteklih godina su već napravljeni kvalitetni organizacijski koraci za realizaciju takvog plana, primjerice osnivanje strukovnih udruga i povezivanje raznih srodnih faktora u turizmu. No, godinama je najveći limit bio zapravo nedostatak kvalitetnih hotela visoke kategorije, te nedostatak turističkih kapaciteta i infrastrukture. Za 2010. je bio planiran završetak rekonstrukcije i dogradnje dva velika hotela Marjan i Split. Kako sada stvari stoje, samo prva faza rekonstrukcije hotela Split Radisson na Trsteniku je pri kraju i on će možda biti spreman za novu sezonu, no kada uzmemo u obzir da takvi objekti barem dva mjeseca imaju probni 'hladni pogon', i to je nategnuto.

Pogled na Marjan Hilton definitivno ne obećava i sa velikom sigurnošću možemo tvrditi da neće biti gotov do ljeta. Danas se na gradilištu moglo vidjeti dinamičnu aktivnost, ali uglavnom je riječ o teškoj mehanizaciji koja se ukopava ispod razine mora i daleko je to od finalnih radova koji bi mogli označiti skori završetak.

Na žalost, to nije jedini problem, Kerum je vlasnik još dvije atraktivne lokacije koje su godinama na čekanju za rekonstrukciju. To su hotel Central na Pjaci, te vila Matić na najatraktivnijem dijelu Bačvica. Na toj plaži je još jedna neiskorištena lokacija na kojoj hotel planira izgraditi porodica Crnčević. Crnčevići blokiraju još jednu atraktivnu zgradu koja je u blizini Marjan Hiltona. Riječ je o bivšem hotelu Ambasador koji isto tako treba u potpunosti obnoviti, a za sada nema naznake početka bilo kakvih radova.

Kada se tome pridoda potpuno derutni i zapušteni hotel Bellevue na Rivi koji vapi za rekonstrukcijom, stanje sa turističkim kapacitetima u Splitu je apsolutno nezadovoljavajuće. Potencijalne lokacije na Žnjanskom platou nisu još ni urbanistički definirane i nepromijenjen je status zapuštenog hotela Zagreb na Duilovu. Na kraju, izostanak bilo kakvih aktivnosti i početka radova na lokaciji u vlasništvu Jake Andabaka u uvali Trstenik kompletiraju sliku o golemim neiskorištenim potencijalima Splita koji definitivno čekaju neka bolja vremena.

Bizarnost splitske situacije podcrtava činjenica da gradonačelnik Željko Kerum automatizmom obnaša i funkciju predsjednika Turističke zajednice Split. U njegovom slučaju bi sukob interesa čak bio i poželjan kada bi rezultirao dovršenjem barem jednog od tri velika projekta, Marjan Hiltona, hotela Central ili vile Matić, ali ništa od toga se neće dogoditi do ljeta.

Ono što pobuđuje dodatni pesimizam je spoznaja da nema izgleda da se na tom polju nešto značajno i brzo promijeni. Čak i ekstrovertni, bučni Kerum je nemoćan prema nevidljivim podzemnim silama koje već godinama uspješno koče vrijedne investicije u Splitu. Nije problem samo proširenje zapadne obale splitske luke ispred Hiltona već i izostanak podrške investitora, što se može lako objasniti i činjenicom da strani kapital izbjegava korupcijom kontaminirano hrvatsko tržište, a na to Kerum nema utjecaja. Problem investicija kao što su Marjan Hilton i Split Radisson je činjenica da je takav model turističke ponude konzervativan u odnosu na nove trendove u destinacijskom turizmu i sve teže nalazi investitore.

Kada se sve zbroji, na kraju siječnja 2010. tri mjeseca prije početka turističke sezone, Split i dalje raspolaže sa nekoliko korektnih malih hotela u staroj jezgri, hotel Atrij na pasivnoj lokaciji, te ekskluzivni hotel Le Meridien Lav izvan grada. Ostaje nada da će uskoro Split Radisson malo popraviti situaciju sa 255 smještajnih jedinica za približno 500 gostiju. Malo i premalo za grad čija je baština pod znakom Unesco-a i koji ima veliki potencijal i ambicije.