Stajalište pregovaračkog tima Republike Hrvatske po pitanju kabotaže kod povremenih kružnih, odnosno izletničkih putovanja, koje je izneseno pred Europskom komisijom paušalno je i netočno, poruka je koju su danas iznijeli predstavnici malih brodara na konferenciji za novinare u županijskoj gospodarskoj komori Zadar te su od Vlade zatražili odgodu kabotaže, javlja Radio Zadar .

Turistički brodari inzistiraju na odgodi kabotaže, i to deset godina od dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju za brodove članica EU-a. Pregovarački tim je naime 2007. godine tražio odgodu do 2014. objašnjava Ivica Zorić dopredsjednik sekcije brodara pri županijskoj gospodarskoj komori Zadar:

- Danas je 2010. godina, u Europsku uniju još nismo ušli i mi tražimo da od dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju da hrvatska Vlada i njen pregovarački tim inzistira na roku od 10 godina za odgodu,  rekao je Zorić.

- Brodari već dugo ukazuju na potrebu zaštite malih brodara kod kabotaže prilikom ulaska u EU. Naime, starost flote hrvatskih brodara u prosjeku iznosi 56 godina dok je primjerice starost flote brodara susjedne Italije 5 godina.

Također, troškovi goriva hrvatskih brodara među najvišima su u regiju, a nepovoljan je i način potpora pri financiranju plavog dizela. Država brodarima tek vraća razliku između uobičajene cijene goriva i plavog dizela i to na kraju godine, pa tako brodari u međuvremenu beskamatno kreditiraju državni proračun, kaže Zorić te dodaje da Vlada treba konačno sustavno riješiti pitanje cijene plavog dizela za male brodare.

Pregovarački tim iznio je i da hrvatski pomorci nemaju usklađene svjedodžbe sa međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih života na moru što je velika netočnost kaže Zorić:

- To odražava jedan paušalni pristup pregovaračkog tima i rekao bih nekompetentnost za raspravu o meritumu.

Zato turistički brodari inzistiraju da Vlada u pregovarački tim uključi i njihovog predstavnika. Brodari su Ministarstvu mora uputili i mišljenje o nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama gdje između ostaloga predlažu da se pravilnikom utvrde maksimalni iznosi lučkih pristojbi za turističke brodare, a ne da se odluka o tome prepusti lučkim upravama i koncesionarima što je dosada dovodilo do neugodnih situacija u lukama.  

Također traže da se u novom zakonu prednost pri dodjeli koncesije na javnom pomorskom dobru da brodogradilištima koja se bave brodogradnjom u drvu kako bi se očuvala hrvatska pomorska baština.