Štedilo bi se, pak, na povlaštenim mirovinama, a Vlada će poraditi na smanjenju proračunskih rashoda kako bi otvorila prostor za investicije i pomoć nezaposlenima

Nezaposlenost i brodogradnja dva su utega oko vrata hrvatskog gospodarstva, ustvrdio je to državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić na današnjem okruglom stolu "Efikasnost Vladinih mjera za oporavak" u organizaciji Poslovnog dnevnika i časopisa Banka.

Oko 400.000 ljudi u Hrvatskoj ili ne radi ili ne prima plaću za svoj rad, a drži se kako se u veljači dosegnula i brojka od 320.000 nezaposlenih. No, o tome Zavod za zapošljavanje još nije službeno izvijestio.

O planu B nitko ne govori

Marić je danas na okruglom stolu ponovio kako se nezaposlenost mora zaustaviti što prije i "preokrenuti postojeći trend", a brodogradnju se planira riješiti privatizacijom. A ako i to propadne, nastupa plan B. O kojem savjetnik predsjednice Vlade Željko Lovrinčević nije htio govoriti. Zbog brodogradnje se oteže i s rebalansom proračuna jer bi, ustvrdili su, bilo nelogično raditi dva rebalansa u kratkom vremenu.

"Da je problem s brodogradnjom ranije riješen, Hrvatska je sa 14 milijardi kuna dugova brodogradilišta mogla lako proći kroz krizu", ustvrdio je Marić te dodao kako "čarobnog štapića i spasonosne mjere za izlazak iz krize nema".

Novi udar na potrošače - rast cijena energenata

No, ono što građani mogu očekivati u bliskoj budućnosti, nisu, tvrdilo se na okruglom stolu, povećani porezi ili uvođenje novih poreza, ali jest povećanje cijena energenata, i to kako bi se povećao interes privatnog sektora za ulaganje u energetiku.

Štedilo bi se, pak, na povlaštenim mirovinama, a Vlada će poraditi na smanjenju proračunskih rashoda kako bi otvorila prostor za investicije i pomoć nezaposlenima.

Prema mišljenju državnog tajnika Zdravka Marića, prostora za nova zaduženja još ima. No, Vlada se, tvrdi, neće lako upustiti u to zbog grčkog sindroma koji je uzrokovao povećanje duga te zbog brodogradnje i eventualnih troškova koje bi država mogla imati.

Bolje? Tek na proljeće 2011.

Lovrinčević je istaknuo i da će najveći doprinos oporavku ekonomije biti uspješno zaključenje pregovora s EU-om. Lovrinčević očekuje i kako će EU revidirati mastrichtske kriterije za javni dug i deficit, jer su ih, navodi, sami probili. "Treba izdržati ovu godinu", ponovio je Lovrinčević dobro znanu uzrečicu hrvatske vlasti.

Lovrinčević je dodao kako se prije proljeća 2011. godine zaposlenost neće popraviti jer je ona "strukturna, a ne posljedica krize".

S druge strane, SDP-ov Slavko Linić najveći problem vidi upravo u poreznim opterećenjima. Linić drži da se ništa neće promijeniti dok industrijska proizvodnja ne bude imala veći udio u gospodarstvu. Ustvrdio je i kako je najveći generator nelikvidnosti upravo država koja ne može tražiti od drugih plaćanje u roku dok sama to ne radi.