Premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević ističe da je za dugoročniji oporavak ključan završetak pregovora s Europskom unijom što će rezultirati smanjenjem rizika i nižom cijenom kapitala te ubrzavanjem reformi.

Na okruglom stolu pod nazivom 'Efikasnost Vladinih mjera za oporavak' predstavnici Vlade, Ekonomskog instituta, Hrvatske udruge poslodavaca i banaka iznijeli su mišljenja o dosegu aktualnih Vladinih gospodarskih mjera. Dok Vladini stručnjaci smatraju da će aktualne mjere promijeniti negativne trendove, nezavisni stručnjaci i politička oporba ne vjeruju da će te mjere donijeti značajnije rezultate
'Mjere za očuvanje makroekonomske stabilnosti koje je Vlada poduzela u 2009. stvorile su uvjete za donošenje aktualnih mjera za oporavak gospodarstva', rekao je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Marić, ističući da je glavni cilj tih mjera zaustaviti rast nezaposlenosti.

'Čovjek bi mogao biti zločest pa reći, rezultat mjera je 317.000 nezaposlenih (procjena za kraj veljače), 27 milijardi kuna nenaplaćenih dospjelih potraživanja i nastavak pada BDP-a', komentirao je dosege Vladinih mjera Slavko Linić iz SDP-a, uvjeren da one neće polučiti rezultat. Linić smatra da je nužno smanjiti doprinose i parafiskalne namete da bi se potaknuo proizvodni sektor. 'Porezi, doprinosi i parafiskalni nameti toliki su da se ne isplati raditi', poručio je Linić s okruglog stola koje su organizirali časopis Banka i Poslovni dnevnik.

Ključ za pokretanje gospodarstva vidi u investicijama u energetiku, pri čemu smatra da postojeću energetsku strategiju koja favorizira nuklearne elektrane, treba odbaciti. 'Imamo plin, vodu, sunce i zrak i trebamo ih maksimalno iskoristiti', smatra Linić. Druga sektor u koji treba ulagati država je željeznica. Rješenje nelikvidnosti Linić vidi u striktnom poštivanju rokova plaćanja. 'Država treba pokazati kako se plaća, 30 dana za obveze iz proračuna i 60 dana za obveze državnih poduzeća', rako je Linić.

Premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević ističe da je za dugoročniji oporavak ključan završetak pregovora s Europskom unijom što će rezultirati smanjenjem rizika i nižom cijenom kapitala te ubrzavanjem reformi. Prema njegovu mišljenju, značajniju proaktivnu politiku Vlade trenutačno koče 'grčki sindrom i neriješen problem brodogradilišta'.

Komentirajući Linićev apel za smanjenje poreza i doprinosa i uvođenje poreza na imovinu, Lovrinčević je ustvrdio da porez na imovinu nitko ne uvodi u vrijeme recesije. 'U našem slučaju to bi smanjilo dohodak za dva do tri posto', rekao je Lovrinčević.

Prema njegovu mišljenju, prihodovna i porezna strana proračuna do kraja godine neće se mijenjati. Pojašnjavajući Vladin new deal, koji predviđa investicije od 15 milijardi kuna, Lovrinčević je rekao da je veći dio tih sredstava ranije predviđen i predstavlja redovite investicijske aktivnosti države i javnih poduzeća. 'Novi projekti koji ulaze u prioritet ekonomske politike su energetika, zaštita okoliša i željeznica', otkrio je Lovrinčević, dodajući da investicije u energetiku predviđaju i privlačenje privatnog kapitala. 'Međutim, potrebna je korekcija cijene struje da bi taj sektor postao privlačan za privatna ulaganja', poručuje Lovrinčević.

Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, rekao je da poslodavci podržavaju Vladine mjere, ali da očekuju i nove poteze, osobito u području smanjenja parafiskalnih davanja i deblokade privatnih investicija obustavljenih zbog administrativnih razloga.

Nezavisni analitičar Velimir Šonje založio se za donošenje pakta o fiskalnoj stabilnosti fiskalnom redu koji bi potpisale ključne stranke. Posebno je istaknuo problem malih i srednjih poduzeća koja 'imaju najveći potencijal za povećanje broja radnih mjesta, ali to nitko ne prepoznaje'.

U prognozama je najjasniji bio Lovrinčević, koji u ovoj godini očekuje blago pozitivnu stopu rasta BDP-a, uz nastavak rasta nezaposlenosti. 'Stopa nezaposlenosti dosegnut će 10 posto, a oporavak zaposlenosti može se očekivati tek u proljeće 2011. godine', smatra Lovrinčević.

Okrugli stol, koji je i u publici okupio brojna poznata lica s gospodarske scene, održan je u zagrebačkom Kaptol centru u organizaciji financijsko-poslovnog mjesečnika Banka i dnevnog lista Poslovni dnevnik.