Slobodno vrijeme za rad na dodatnom poslu ispitanici bi u najvećem broju (41 posto) pronalazili u radnim danima nakon stalnog posla, a tjedno bi mogli izdvojiti od 11 do 20 sati (33 posto)

Da je 'stislo' potvrđuju rezultati istraživanja po kojem bi čak 76 posto zaposlenih u Hrvatskoj tijekom godišnjeg odmora radilo kako bi popravilo kućni budžet. Ako bi bio dobro plaćen, 89 posto njih pristalo bi raditi posao koji je ispod njihovih intelektualnih sposobnosti, piše danas.hr .

Unatoč velikom interesu za dodatnom zaradom, ipak samo 12 posto ispitanika, uz redovni ima i dodatni (honorarni) posao, pokazuju rezultati istraživanja portala posao.hr.

Čak 70 posto ispitanika želi pronaći dodatni posao, ali im to ne uspijeva. S druge strane, 25 posto ispitanika koji razmišljaju o dodatnom poslu ne čine ništa konkretno po tom pitanju.

Značajan broj ispitanika, njih 43 posto, izjavio je da je nezadovoljno svojim prihodima, dok je samo 6 posto zadovoljno, a čak 4 posto zaposlenih ispitanika ne dobiva plaću za svoj rad.

Pokrivanje osnovnih životnih troškova za mnoge je zaposlenike najveća stavka prilikom raspolaganja prihodima. Naime, 35 posto ispitanika istaknulo je kako su njihovi prihodi dovoljni za pokrivanje isključivo osnovnih životnih potreba kao što su stanovanje i hrana. Čak 20 posto ispitanika svojim prihodima ne uspijeva pokriti niti ove osnovne životne potrebe, a samo 3 posto prihodima u potpunosti uspijeva zadovoljiti sve životne potrebe.

Glavna motivacija za pronalazak dodatnog posla je dodatna zarada (55 posto), zatim stjecanje novog iskustva (23 posto), učenje nečeg novog (18 posto) te zabava (4 posto). Zaradu od dodatnog posla, više od polovice ispitanika (57 posto) potrošilo bi na pokrivanje dodatnih životnih potreba kao što su odjeća, obrazovanje, internet, telefoni i slično, dok bi čak 21 posto dodatnu zaradu koristilo za pokrivanje isključivo osnovnih životnih potreba.

"Spremnost za rad na nekom od honorarnih poslova tijekom godišnjih odmora te spremnost na rad nakon radnog vremena pokazuju da je tržište rada oslabljeno i da ne pruža dovoljno mogućnosti za sve one koje žele raditi, što na stalnim, a što na honorarnim poslovima", komentirao je direktor portala posao.hr, Saša Jurković.

Slobodno vrijeme za rad na dodatnom poslu ispitanici bi u najvećem broju (41 posto) pronalazili u radnim danima nakon stalnog posla, a tjedno bi mogli izdvojiti od 11 do 20 sati (33 posto).

Očekivana neto plaća za značajan broj ispitanika (33 posto) iznosila bi između 21 i 35 kuna po satu, a njih 28 posto ne bi prihvatilo plaću manju od 36 - 50 kuna po satu.

Najzanimljivije djelatnosti u kojima bi ispitanici pronašli dodatni posao su informatika, neprofitne organizacije te turizam i ugostiteljstvo, dok su policija i zaštitarske usluge, graditeljstvo te moda i ljepota djelatnosti u kojima bi ispitanici najmanje voljeli potražiti dodatni posao.

U doba krize, štednja je za mnoge ispitanike luksuz kojeg si ne mogu priuštiti. Naime, njih 66 posto istaknulo je da ne ulaže u štednju, investicijske fondove ili životna osiguranja jer uopće ne ostvaruju nikakve prihode ili si to ne mogu priuštiti. Ovakav oblik štednje prakticira samo 29 posto ispitanika, dok samo 5 posto ne ulaže u neke od oblika štednje iako bi si to mogli priuštiti.

U istraživanju provedenom u lipnju sudjelovalo je 1.254 ispitanika, u najvećem postotku dobi od 25 do 34 godine te većinom s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije.