Nadalje, ukupan dug HBOR-a je iznosio 13,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za 18,6 posto

Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, krajem prvog tromjesečja dosegnuo je 174,2 milijarde kuna. Rastući po godišnjoj stopi od 14 posto, promatrani dug je krajem ožujka dostigao 52,5 posto ukupnog BDP-a.

Istovremeno, dug opće države (kao zbroj duga središnje države, lokalne države te izvanproračunskih fondova) krajem prvog tromjesečja je iznosio 120,2 milijarde kuna, što predstavlja 36,2 posto BDP-a.

Najvažnija kategorija (s udjelom od 64,7 posto u ukupnom javnom dugu) i dalje je dug središnje države, koji je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 112,6 milijardi kuna. Tako je u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. bio viši za 14,4 milijarde kuna ili 14,7 posto.

Sljedeća najznačajnija kategorija ukupnog javnog duga nakon duga središnje države su državna jamstva. Naime, državna jamstva su krajem prvog tromjesečja iznosila 40,8 milijardi kuna, što je za 16,6 posto više nego krajem istog prošlogodišnjeg razdoblja.

Nadalje, ukupan dug HBOR-a je iznosio 13,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za 18,6 posto.

Rastu javnog duga prvom tromjesečju prvenstveno je doprinio rast duga središnje države. Financijska sredstva za financiranje proračunskog manjka te refinanciranje obveza pribavljena su uglavnom izdavanjem državnih obveznica. Osim toga, središnja država se dodatno zadužila izdavanjem trezorskih zapisa te odobrenim kreditima Svjetske banke i sindikata domaćih banaka.

Analitičari Raiffeisen banke prognoziraju nastavak rasta javnog duga u narednim mjesecima, s obzirom na očekivano slabiji priljev prihoda u državni proračun uz istovremeni rast proračunskih rashoda i potrebe države za refinanciranjem obveza.