Dividende kompanija u najvećem nordijskom gospodarstvu ove će godine biti 21,5 posto veće nego godinu prije, prema zadnjim podacima Bloomberga

Ulagači u Švedskoj mogli bi biti pobjednici Europske unije po iznosima dividenda koje će dobiti od kompanija u koje su uložili novac, piše Business.hr

Dividende kompanija u najvećem nordijskom gospodarstvu ove će godine biti 21,5 posto veće nego godinu prije, prema zadnjim podacima Bloomberga.

U Njemačkoj je taj rast iznosio 13,4 posto, u Švicarskoj 16 posto, a prosječno povećanje vrijednosti dividendi u kompanijama koje čine indeks Euro Stoxx 59 Index koji mjeri 50 najvećih kompanija u Europi iznosi samo 11,7 posto.

Danska i Norveška također imaju dividendno povećanje veće od indeksa. Najveći rast dividendi izravna je posljedica izbjegavanja štednje i smanjivanja troškova švedskih kompanija, za razliku od ostalih u zapadnoj Europi gdje je došlo do velikih mjera štednje.

Švedsko, izvozno orijentirano gospodarstvo, ima najmanji deficit u Europskoj uniji, a dug je upola manji od prosjeka eurozone, čime vlada ima mnogo šire područje djelovanja pa je mogla izbjeći veliko rezanje troškova na što su bile primorane države na kontinentu. Euro Stoxx 50 ove je godine pao 6 posto, a istodobno je skandinavski korporativni rast predvođen švedskim kompanijama iznosio 18 posto, koliko je rastao indeks Stoxx Nordic 30.

„Bilo bi mudro ulagačima da malo dulje zadrže pogled na Skandinaviji, osobito u sadašnjem trenutku kada je nesigurnost glavna karakteristika ostalih gospodarstava", savjetuje preko Bloomberga Hanns Peterson, čelni čovjek za ulagačke strategije stockholmskog SEB-a, dodajući kako su prognoze za švedske kompanije još bolje zbog njihove izloženosti brzorastućim tržištima, što dovoljno govori o potencijalima. Među kompanijama za koje se očekuje da će povećati kompanije nalaze se Sandvik, Volvo, Statoil, DnB NOR i SKF.

Index OMX Stockholm još bolje pokazuje poziciju švedskih kompanija danas u odnosu na ostale u širem okruženju. Od 30 kompanija koje čine taj indeks, čak ih je 20 prijavilo prihode veće od predviđanja analitičara pa su u prosjeku bili 22 posto veći nego u njihovim prethodnim prognozama.

Cijela Skandinavija iznenađuje analitičare, pa se isto ponovilo i u Norveškoj. U toj su zemlji čak 52 kompanije iz tamošnjeg indeksa OBX zabilježile iznadprosječne prihode. Od toga je 11 kompanija prijavilo 20-postotno više prihode od prognoziranih, a dvije su prijavile dobit dok su analitičari očekivali gubitke. Švedska će, prema ocjenama tamošnje vlade, ove godine zabilježiti najveći rast gospodarstva u Europskoj uniji.

Prema tim procjenama, BDP bi do kraja ove godine trebao narasti 4 i pol posto, a prošle je godine pao 5,1 posto. Ostatak Europske unije trebao bi zabilježiti prosječni rast BDP-a od 1,8 posto. Gospodarski rast u Norveškoj, koja je osjetila blažu recesiju od ostatka Europe, trebao bi iznositi 1,75 posto. Osim toga, švedski bi deficit ove godine trebao dosegnuti samo 2,1 posto BDP-a, a Norveška će zabilježiti višak od 10,2 posto BDP-a, u što je uključen prihod energetskog sektora. Regionalne kompanije profitirale su od stabilnih javnih financija i niskih prinosa korporativnih obveznica što njihovo refinanciranje čini mnogo lakšim od njihovih rivala na kontinentu. S druge je strane cijela regija profitirala uspjehom izvozno orijentiranih kompanija.

„Kompanije koje izvoze u brzorastuća tržišta imaju mnogo veću vrijednost od onih koje su se orijentirale na druga tržišta, i zato se očekuje da će nordijske kompanije svojim ulagačima vratiti svojim ulagačima mnogo veći novac", kaže Espen Furnes, fondovski menadžer Storebranda iz Osla. Stoga će Sandvik, najveći svjetski proizvođač kamiona, ove godine udvostručiti dividendu na 2 krune po dionici (otprilike isto toliko kuna), nakon što mu se dobit povećala zahvaljujući rastu potražnje u Kini, Indiji i Latinskoj Americi. Volvo, Sandvikov najveći globalni konkurent, za rast prihoda također može zahvaliti rastu potražnje iz Latinske Amerike.

Norveški Statoil, najveći skandinavski proizvođač nafte i plina, svojim će ulagačima dati za četvrtinu veću dividendu nego prošle godine. DnB NOR, najveća norveška banka, dividendu je odlučila povećati 43 posto. Očekuje se da će gotovo sve skandinavske banke nakon rasta dobiti velik dio usmjeriti prema dioničarima, nakon što su donesena stroža financijska pravila na razini Europske unije, poznata kao Basel III.

Ronan Carr i Praveen Singh iz Morgan Stanleyja u svojoj su bilješci naveli: „Otkrili smo da dionice koje daju povećanu dividendu imaju stalan i značajan rast u odnosu na tržište".