Za povećanje duga možemo biti "zahvalni" središnjoj državi, odnosno državnom proračunu i izvanproračunskim fondovima

Ukupni dug opće države i dalje nezaustavljivo raste. Na kraju lipnja njegov je udio u BDP-u iznosio 37 posto, odnosno 122,6 milijardi kuna. Dug je dakle u prvih šest mjeseci ove godine narastao za 4,7 milijardi kuna.

Za povećanje toga duga možemo biti "zahvalni" središnjoj državi, odnosno državnom proračunu i izvanproračunskim fondovima (Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Fondu doplatka za djecu, Fondu za regionalni razvoj, Fondu za zapošljavanje i Hrvatskim vodama).

Središnja se država najviše zadužuje na domaćem tržištu pa je unutarnji dug krajem svibnja iznosio 80,9 milijardi kuna, odnosno 6,5 milijardi više nego krajem prošle godine. Njezin inozemni dug iznosi pak 34,2 milijarde kuna, odnosno on je u odnosu na kraj prošle godine smanjen za 1,5 milijardi kuna.

U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dug središnje države porastao je za 13,8 milijardi kuna. Državna jamstva narasla su za 6,6 milijardi kuna te sada iznose 41,4 milijarde. Ukupni dug HBOR-a na kraju lipnja iznosio je 13,2 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini porast za 1,5 milijardi kuna. Zbrojem duga opće države, državnih jamstava i duga HBOR-a dolazimo do brojke od 177,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini to je poećanje od 21,6 milijardi kuna, odnosno skoro 14 posto. Radi se o 53,5 posto udjela u BDP-u.