Ott je u osvrtu na Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011. - 13. upozorila da su najtragičnije činjenice hrvatskog gospodarstva krajnje nekonkurentno gospodarstvo i preveliki javni sektor, koji onemogućava popravljanje konkurentnosti gospodarstva

Hoćemo li doživjeti trenutak da nas se otvoreno suoči s konkretnim, nažalost tragičnim činjenicama o aktualnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, pita se Katarina Ott iz Instituta za javne financije.

Ott je u osvrtu na Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011. - 13. upozorila da su najtragičnije činjenice hrvatskog gospodarstva krajnje nekonkurentno gospodarstvo i preveliki javni sektor, koji onemogućava popravljanje konkurentnosti gospodarstva.

"Bez vlada koje će imati hrabrosti da i sebe i građane ove zemlje suoče s tim činjenicama, ne možemo se nadati ni spremnosti građana da ih podupiru u provođenju Programa gospodarskog oporavka iz travnja ove godine ili bilo kojeg drugog programa. A bez odlučne provedbe jednog pravog programa, bez temeljitih institucionalnih i strukturnih reformi, neće nam pomoći ni oporavak gospodarstava zemalja Europske unije, a ni naš ulazak u Uniju", navodi Ott u svojem komentaru aktualnih Vladinih mjera.

Iako su, kako kaže, makroekonomske projekcije za razdoblje 2011. - 13. vrlo skromne, zabrinjavajuće je što se kao jedini mogući razlog i tog skromnog oporavka navode "povoljnija kretanja u gospodarskom okruženju, u prvom redu realni rast BDP-a u Europskoj uniji u 2011." "Projekcije gospodarskog rasta za Hrvatsku u razdoblju nakon 2011. počivaju na pretpostavci nastavka povoljnih gospodarskih kretanja u EU", upozorava Ott, iako je i u EU još uvijek prisutna velika neizvjesnost, te dodaje da bi se, što priznaju i autori Smjernica, eventualni povratak negativnih kretanja u okruženju vjerojatno odrazio i na Hrvatsku.

"Nije li isključivo oslanjanje na oporavak u EU priznanje da mi sami baš nikako nećemo utjecati na rast realnog BDP-a? Nažalost, jest. Iako se na početku Smjernica među ciljevima i prioritetima Vlade navodi optimalno ozračje za razvoj konkurentnog gospodarstva i konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni i ribarski sektor, sami autori tih istih Smjernica ističu da 'postoji problem veličine inozemnog duga koji je u konfliktu s potrebom poboljšanja troškovne i cjenovne konkurentnosti gospodarstva te ograničava mogućnosti djelovanja ekonomske politike'. Kako onda bez mogućnosti djelovanja ekonomske politike ostvariti makroekonomsku i gospodarsku stabilnost i ostale ciljeve i prioritete Vlade?", navodi Ott.

Ona upozorava i da je na temelju od čak 15 rebalansa proračuna u samo 12 godina, uz sva dosadašnja nerealna planiranja, teško graditi stabilnu gospodarsku politiku te podsjeća da će ova fiskalna godina završiti s najmanje 4,2 posto deficita BDP-a. "Podsjetimo se, EU će od nas, kad budemo željeli uvesti euro, zahtijevati deficit opće države manji od tri posto BDP-a", podsjeća Ott i upozorava da se deficit opće države manji od tri posto planira tek 2013. godine.