Svake se godine od rujna do veljače povećava broj nezaposlenih

Iduća, izborna 2011. neće biti laka, ali neće ni biti godina katastrofe. Najgore će vijesti stizati s burze, odakle će vrhunac loših vijesti stići u prvom kvartalu godine, kada bi broj ljudi koji traže posao sa sadašnjih 304 tisuće mogao porasti i na 340 tisuća.

Godina koja je pred nama neće biti godina reformi niti dolaska Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) koji će, bude li ga nova Vlada uopće i pozivala, stići tek u 2012., prenosi Slobodna Dalmacija.

Dogodine vjerojatno nećemo doživjeti drastičan, nego blagi pad tečaja domaće valute, koji stoga ne bi smio u crno zaviti građane zbog skoka cijena u trgovinama i pumpanja rata kredita vezanih uz euro, suglasni su Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta iz Zagreba, makroekonomist Ante Babić i Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

Među njima najpesimističnija očekivanja oko nezaposlenosti ima Švaljek koja ukazuje da se sve trenutačne slabosti hrvatskoga gospodarstva odražavaju na tržištu rada koje će još dugo osjećati posljedice sadašnje recesije.

- Broj nezaposlenih će sljedećih mjeseci nastaviti rasti prilično intenzivno. Prema našim projekcijama mogao bi doseći 340.000 u veljači ili ožujku sljedeće godine, pri čemu bi stopa nezaposlenosti mogla biti iznad 19 posto. Svake se godine od rujna do veljače povećava broj nezaposlenih, bilo je tako čak i u godinama kada smo imali povoljna kretanja na tržištu rada, a događa se i sada. No povrh toga, na tržištu rada su prisutna nepovoljna temeljna kretanja, prilično snažna, i za sada nema informacija koje bi govorile o poboljšanju stanja - objašnjava Švaljek.

Na pitanje koliko je održiv proračunski deficit koji je za iduću godinu planiran na 14,8 milijardi kuna (iz Vlade poručuju da će iduće godine uredno servisirati obveze te se planira novo zaduženje od 23,2 milijarde kuna, od čega će 9,9 milijardi otići na otplatu starih dugova), Živković-Matijević upozorava da je dugoročno jednostavno neodrživo ovakvo zaduživanje: - Proračun je rađen na temelju realnih procjena rasta. Hrvatska će podmiriti svoje obveze, ali javne financije moramo srediti i mijenjati strukturu proračunskih rashoda te, ne poduzmemo li bolne rezove, probit ćemo maastrichtške kriterije.

Da će proračunski deficit dogodine biti 14,8 milijardi kuna, ne vjeruje Ante Babić:

- Obrti se zatvaraju, poduzećima će padati dobit i uplaćivat će se manje poreza i doprinosa pa mislim da će deficit biti 20 milijardi kuna a uz to još imamo i refinanciranje te će nam ukupno trebati 5,5 milijardi eura. Dogodine će, zbog problema u Irskoj i Portugalu, biti još teže doći no novca na inozemnom tržištu i teško ćemo naći više od tri milijarde eura.

Tako mislim da ćemo do ljeta 2011. imati bar jedan rebalans proračuna, a nakon ljeta ćemo vidjeti, kako to kod nas inače biva - ako Bog da i turisti dođu, možda preživimo do kraja godine. Osim toga Babić ističe da je, premda vjeruje da MMF neće biti pozvan dogodine, osobno među onima koji ga zazivaju:
MMF kao rješenje.

- Priželjkujem MMF jer nema političke volje ni konsenzusa ni na lijevoj ni na desnoj strani hrvatske politike za bolne rezove. Zato će nam alibi za njih biti MMF koji će reći: trebate za 10 posto srezati plaće u javnom sektoru i mirovine, te provesti određene reforme. Mislim da bi MMF nova vlast mogla pozvati onda kada je to najbolje učiniti, odmah u prvoj godini vlasti. Ta će Vlada onda imati šanse da ide i na drugi mandat jer ćemo se malo oporaviti u tri-četiri godine nakon dolaska MMF-a.