Braniteljske mirovine neće se dirati, uz obrazloženje da nije moguće mijenjati uvjete za mirovine koje su već ostvarene

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Krešimir Rožman predstavio je Vladine planove promjena u mirovinskom sustavu. Nakon 'mini porezne reforme' provedene u prošloj godini, Vlada se u 2011. namjerava pozabaviti 'povlaštenim mirovinama' koje sve više opterećuju državni proračun.

Između ostalog, planira se usklađivanje najviših 'povlaštenih' mirovina s ostalima. Trenutno su najviše povlaštene mirovine 17.600 kuna i dvostruko su više od 'običnih'. Planira se postupno ujednačavanje kroz razdoblje od osam godina.

Također, razmotrit će se pooštravanje kriterija za odlazak u mirovinu s beneficiranim stažom. Pojačat će se i kriteriji po kojima samostalni umjetnici dobivaju pravo da im se mirovinski doprinosi plaćaju iz proračuna.

Braniteljske mirovine neće se dirati,  uz obrazloženje da nije moguće mijenjati uvjete za mirovine koje su već ostvarene. 'Mogu im se samo smanjiti mirovine, što je već učinjeno u prošloj godini', naglasio je Rožman.

Vlada će nastojati postupno povećavati doprinose za drugi stup, ali dinamika i mogućnosti ovise o mogućnostima proračuna. 'Povećanje izdvajanja za drugi stup od jedan posto donosi trošak od milijardu kuna godišnje', rekao je Rožman.

Pritom je naglasio da neće biti povećavanja stope doprinosa, već će povećavanje doprinosa za drugi stup značiti smanjenje doprinosa za prvi stup. Kako bi se ujednačili kriteriji za odlazak u invalidsku mirovinu i spriječile zlouporabe, Vlada će formirati jedinstvene liste oštećenja i jedinstveno tijelo vještačenja.

O opasnostima od nedovoljno promišljenih promjena govorio je Predrag Bejaković, istraživač Instituta za javne financije. Bejaković je ukazao na demografske i sistemske probleme hrvatskog mirovinskog sustava koji su doveli do neravnoteže između broja osiguranika i korisnika mirovina.

Kako bi se riješili postojeći problemi, Bejaković predlaže produljenje radnog vijeka na 67 godina i postrožavanje uvjeta za odlazak u invalidsku mirovinu. Također, smatra da je nužno poticati dobrovoljno mirovinsko osiguranje.

Slična stajališta branio je i Zoran Anušić, ekspert Svjetske banke i jedan od kreatora hrvatske mirovinske reforme. Naglašavajući potrebu uvođenja mjera koje se temelje na jačoj vezi između doprinosa i mirovina upozorio je na problem priznavanja staža za neuplaćene doprinose.

Ana Miličević Pezelj iz SSSH smatra da privatizacija mirovinskog sustava čini malo ili ništa u ublažavanju problema. Upozorila je na opasnosti fleksibilizacije tržišta rada kojom se sužava baza i obuhvat doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Prema njezinom izračunu, radnici s minimalnom plaćom iz drugog mirovinskog stupa mogu računati na mirovinu u protuvrijednosti 114 plastičnih boca za jednu godinu staža.

Analizirajući vezu između uplaćenog doprinosa i mirovine, konzultantica Marija Zuber došla do zaključka da velika većina umirovljenika nije uplatila dovoljno doprinosa za pokrivanje svojih mirovina.

Ukazujući da je nemoguće pomiriti zahtjeve za visoku razinu najniže mirovine (načelo solidarnosti) i ovisnost visine plaće i mirovine (načelo uzajamnosti), Zuber se založila za radno angažiranje umirovljenika i vezanje mirovina uz imovinski cenzus.