Uz poslove, primjerice, u drvnoj industriji, navode i neke sasvim inovativne

Začudili biste se, no ljudi koji se bave gospodarstvom i biznisom u Hrvatskoj, zaradu vide i u djelatnostima za koje mnogi vjeruju da nemaju perspektivu, piše danas.hr .

Gubitak posla mnoge je nagnao da se okrenu vlastitom poslu te da pokušaju uz pomoć svojih znanja i sposobnosti pronaći izlaz. Iako ekonomisti ističu kako ne može i ne bi trebao baš svatko biti poduzetnik, dodaju da ulazak u ionako pretrpanu državnu službu nije spas, a daleko od toga je, iskusili su mnogi, sjedenje na burzi među 320.000 ljudi.

Upravo iz ovih razloga odlučili smo ekonomiste i poduzetnike upitati postoji li neka djelatnost na koju bi oni danas, u državi koju melje kriza, uputili one koji imaju snage pokrenuti posao i zaraditi.

Kada smo u Intervjuu tjedna jednu od najuspješnijih žena u Hrvatskoj, izvršnu direktoricu Agrokora Ljerku Puljić upitali što bi ona savjetovala mladima kad je u pitanju pokretanje biznisa i uspješnost, rekla nam je da bi im preporučila da sačekaju godinu, dvije. Nakon nešto dužeg razmišljanja i našeg inzistiranja, ipak je rekla: "Možda u nove usluge ili izvozne proizvodnje. Ja osobno bih uvijek ulagala u turizam."

Sličnu prvu reakciju danas ima i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak, koji kroz smijeh kaže: "Kad bih ja to znao i sam bih se time bavio."

No, i on uz nekoliko preporuka vjeruje da bi pronašao pravu nišu. Prije svega ističe kako bi vodio računa da ne posluje s državom, da si osigura stručne ljude za posao te kaže kako bi razmišljao o tome bi li taj biznis napredovao ulaskom u Europsku uniju i što bi ga tada čekalo.

"Puno prostora ima kad je u pitanju proizvodnja hrane. Posebno kad imate kooperante i kad posao ne zahtjeva veliku tehnologiju. Onda se tu može ići i na voće i na povrće. Može se uspješno poslovati i klasičnoj proizvodnji, no treba voditi računa da imamo pouzdane i perspektivne partnere", kaže Kuštrak, zaključujući svoje opcije također turizmom, ali "samo ako imate djedovinu ili nešto slično", jer, dodaje, turizam traži puno ulaganja.

I ekonomski analitičar Damir Novotny "pucao" bi na prerađivačku industriju. Kaže kako u njoj postoje "komparativne prednosti koje se mogu pretvoriti u konkurentske". Ističe k tome kako, primjerice, imamo šume, ali nemamo dovoljno razvijenu drvnu industriju. Slična je priča, navodi, i s prehrambeno-prerađivačkom industrijom, koja također nije dovoljno razvijena. Tu investicije nisu male, no kaže da ako mogu Austrijanci, možemo i mi. Kao primjer navodi proizvođača marmelade Darbo, koji uvozi naše voće, a nama izvozi marmeladu.

Bez obzira na krizu koju smo isticali i situaciju u Hrvatskoj, profesor s Ekonomskog fakulteta dr. sc. Ljubo Jurčić kaže da se u svakoj djelatnosti može uspjeti, ističući uz ideju i primjer Zare, koja je, kako kaže, unatoč općoj viziji da za tekstilnu industriju u Europi nema perspektive, u proteklih 15 godina postala jedna od najbrže rastućih kompanija. "Otkrila je ključni faktor tekstilne industrije", zaključuje.

Na inzistiranje da izdvoji područje koje bi za njega osobno bilo profitabilno, ističe znanje. Pa i uz to što profesori na fakultetima nemaju velike plaće dodaje: "Profesori ne trebaju imati velike plaće, nigdje u svijetu ih nemaju. Ali, ako ja imam znanje koje je ispravno, onda će onaj koji proizvodi drvo, tekstil, naftu, vegetu... trebati moje znanje kojim se on ne stigne baviti.

Njemu je jeftinije da mene drži na fakultetu i da me plati ad hoc za ono čime se ja bavim pet puta po osam sati tjedno, a on za to nema ni osam sati godišnje. Ja ili neki moj kolega tako možemo biti na usluzi i Podravci, i Krašu, i Zvečevu, i Badelu, jer iako ne znamo raditi ni vegetu, ni napolitanku, ni čokoladu, raspolažemo znanjem o jednom od brojnih elemenata poslovanja potrebnih proizvođaču da bi uspio."

Na znanje se poziva i poduzetnik Hrvoje Prpić. Kada bi on u nešto ulagao, onda bi to, kaže, bila softverska industrija. "Ona se vrlo brzo razvija i ako ste talentirani trebate se njome baviti. Jednostavno je i nema puno ulaganja, a treba iskoristiti trenutak kada se razvijaju brojne aplikacije. Ipak, to nije za svakoga. U nju bi trebali ulagati matematičarski tipovi i dizajneri", kaže Prpić za Danas.hr, navodeći kako je jedna domaća tvrtka u posljednje dvije godine zaradila 1,2 milijuna.

Nakon svega navedenog možda je najbolji zaključak izjava Ljube Jurčića, koji kaže: "Morate vidjeti ono što drugi ne vide, morate imati kvalitetnu ideju." A potom dalje krenuti korak po korak u razrađivanje ideje, no, kako navodi Kuštrak, ne bez stručnih ljudi.