Prosječan iznos kredita bio je 332 tisuće eura

Radni odnos, stalni izvor prihoda i boravak u toj zemlji glavni su razlozi zbog kojih će za većinu hrvatskih građana jeftini krediti u EU još dugo biti san. Otkako je HNB pojednostavio pravila za protok kapitala iz Hrvatske prema inozemstvu i obrnuto, nijedna relevantna banka u okruženju nije pozvala hrvatske državljane da se zaduže kod njih, prenosi danas.hr.

Dapače, sve odreda upućuju na svoje podružnice u RH ili matične banke, što u europskoj bankarskoj praksi i nije iznimka nego pravilo.

"Teoretski, financijske bi usluge trebale biti dostupne svima, ali bez obzira na to, više od 90 posto građana iz novih članica EU isključivo se koristi uslugama matičnih banaka", kaže Stribor Erega, financijski stručnjak. Cijena stambenih kredita u starim članicama EU, od oko 3 posto, dvostruko je niža nego u RH.

Manje je poznato da su se i dosad pojedinci mogli zaduživati u inozemstvu, a podaci Hrvatske narodne banke otkrivaju da je ta povlastica bila dostupna samo rijetkima. Građani su, navode u HNB-u, potkraj kolovoza 2010. dugovali inozemnim kreditorima 218,4 milijuna eura, a prosječan iznos kredita bio je 332 tisuće eura, uglavnom u Austriji, a tek onda manjim dijelom u Velikoj Britaniji i Švicarskoj.

Kad se ukupan iznos kredita podijeli s prosječnom vrijednošću, dolazi se do podatka da je takve kredite uzelo 656 građana. Tko su oni, HNB, naravno, ne otkriva, a Stribor Erega smatra da su to uglavnom bogati VIP klijenti kojima će svaka banka otvoriti vrata. Poželjni klijenti austrijskih banaka su i vlasnici polica osiguranja tamošnjih osiguravatelja, koje su korištene kao jamstvo za kredite.

"Vjerujem da će se pojaviti tvrtke koje će posredovati u pribavljanju kredita u inozemstvu, a takvu će uslugu najprije ponuditi banke koje nemaju podružnice u Hrvatskoj", kaže Erega. No, ni to posredovanje nije jeftino, najčešće je od 1 do 3 posto kredita, pa je pitanje isplati li se to.

Ulaskom Hrvatske u EU i kod nas bi kamate trebale pasti, no sve dok se država zadužuje uz 7 kamata, ni građani neće jeftinije do kapitala. Zapadni bankari nisu široke ruke prema strancima, pogotovo s Istoka, jer njihove podružnice jako dobro zarađuju na razlici u cijeni kapitala. No, u pitanju je i zaštita ulaganja.

"Banke vole znati sve o svojim klijentima, moraju biti sigurne u vrijednost hipoteke koju uzimaju i njezinu procjenu. Obični se klijenti mogu raspitati u inozemstvu za kredite, ništa ih to neće koštati, ali ne vjerujem da će uspjeti", kaže Erega.

Osim rizika za zemlju, cijenu kredita u RH diktiraju i visoke kamate na štednju. "Pet posto kamata na depozite u RH negativno je za sve, potiče na rentijerstvo, a ne poduzetništvo", komentira taj bivši bankar, inače autor knjige Što banke ne žele da znate.