Koristeći se istraživanjem tržišta 56 posto poslovnih subjekata unaprijedilo je svoje poslovanje

Da veza između proizvoda i potrošača predstavlja temeljnu korelaciju na kojoj se zasniva moderna potrošačka ekonomija, reći će vam gotovo svaki menadžer u bilo kojoj tvrtki. No, kako je kronična boljka našeg gospodarstva upravo miješanje teorijskog promišljanja i praktične provedbe, odlučili smo istražiti koliko se hrvatske tvrtke trude 'opipati bilo' potrošača svojih proizvoda.

U Hrvatskoj trenutno djeluje tridesetak agencija za istraživanje tržišta koje predstavljaju jedan od najvažnijih alata pomoću kojeg tvrtke uspostavljaju komunikaciju s ciljnom skupinom svojih potrošača. Istraživanjem tržišta smanjuju se rizici u poslovanju te se olakšava donošenje poslovnih odluka, a osiguravanjem tržišnih informacija, analitičkih alata i integriranih marketinških rješenja agencije za istraživanje tržišta pomažu klijentima u razumijevanju samog tržišta, potrošača i njihovih navika,

Prema rezultatima istraživanja magazina Ja Trgovac i agencije Hendal, provedenom tijekom siječnja 2011. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 406 poslovnih subjekata, čak 92 posto hrvatskih tvrtki ne koristi metodu istraživanja tržišta za unaprjeđenje poslovanja. Naime, od svih anketiranih poslovnih subjekata njih ukupno 372 navodi kako ne koriste usluge agencija za istraživanje tržišta, dok se preostale 34 tvrtke iz uzorka služe tom metodom.

Kada je riječ o vrstama odnosno tehnikama istraživanja, u prošloj je godini telefonsko istraživanje koristio najveći broj poslovnih subjekata, njih 59 posto, slijede osobna anketa s 35 posto, grupne diskusije s 12 posto, online istraživanje s 9 posto, dok je dubinske intervjue koristilo oko 3 posto tvrtki.

Na pitanje u kojoj se mjeri dobiveni podaci koriste, 29 posto posto ispitanih odgovara da ih koristi u potpunosti, djelomično ih koristi njih 50 posto, malo 15 posto, a uopće ih ne koristi 6 posto tvrtki.

Prema navedenom istraživanju, 56 posto poslovnih subjekata unaprijedilo je svoje poslovanje zahvaljujući istraživanju tržišta, dok preostalih 44 posto nije ostvarilo napredak.

Razgovor s drugim ljudima sa 74 posto, pak, dominantan je način prikupljanja informacija o tržištu te o konkurenciji. Slijede mediji (novine, časopisi, TV, internet) s 57 posto i stručna literatura s 28 posto, dok statistička izvješća koristi 23 posto te business intelligence 10 posto poslovnih subjekata.