Najveći preokret u poslovanju ostvarile su Ina i Podravka, koje su se iz gubitaša pretvorile u kompanije sa solidnom dobiti

Premda u financijskim izvještajima hrvatskih kompanija i dalje dominiraju negativni efekti produljene recesije, vidljivi su i pozitivni pomaci, osobito kod tvrtki koje su uspješno provele restrukturiranje i pronašle put prema novim tržištima.

Najveći preokret u poslovanju ostvarile su Ina i Podravka, koje su se iz gubitaša pretvorile u kompanije sa solidnom dobiti. Negativni trendovi i dalje su najizraženiji kod građevinskih tvrtki. Burzovne igrače posebno je razočarao Hrvatski telekom, ali ne toliko zbog slabih poslovnih rezultata, već zbog osjetno niže dividende

Sudeći prema kretanju indeksa Crobex, koji je od početka veljače u padu, objava poslovnih rezultata za 2010. godinu otrijeznila je burzovne optimiste. Upozorenja analitičara da još nisu vidljivi snažniji signali izlaska iz krize pokazala su se opravdanima. Glavno obilježje poslovanja većine hrvatskih kompanija u prošloj godini je daljnji pad prihoda, pri čemu najslabije rezultate pokazuju tvrtke ovisne o domaćem tržištu.

Značajan broj kompanija iz građevinskog i proizvodnog sektora muku muči s prezaduženošću i nelikvidnošću, a sve je više i tvrtki suočenih s bankrotom. S druge strane, najotpornije na krizu su tvrtke koje efikasno upravljaju troškovima i osvajaju inozemna tržišta. Prema rezultatima poslovanja, bankarstvo je jedini sektor koji je već prebrodio krizu, premda financijski moćnici kukaju da im je profitabilnost na najnižim granama.

Najveće pomake u poslovanju u prošloj godini ostvarile su Ina i Podravka, koje nakon gubitaških godina opet posluju s profitom. U 2010. Ina je ostvarila dobit od 958 milijuna kuna, što je golem pomak u odnosu na 2009, u kojoj je poslovala s gubitkom od 385 milijuna kuna. Za preokret u poslovanju Ine najzaslužniji su viša cijena nafte i povećana proizvodnja nafte i plina u sjevernom Jadranu i Siriji, ali i značajne uštede u troškovima koje se penju na 450 milijuna kuna.

Nakon katastrofalne 2009. godine, u kojoj je zbog afere Spice pretrpjela gubitak od 381 milijun kuna, Podravka je prošlu godinu završila s dobiti od 84,1 milijun kuna. Međutim, do pozitivnog poslovanja nije došlo zbog rasta prihoda, već zbog osjetno nižih operativnih troškova. Podravkini ukupni prihodi smanjeni su dva posto, a najviše je podbacila prodaja na domaćem tržištu.

Burzovne igrače najviše je razočarao Hrvatski telekom, ali ne toliko zbog slabih poslovnih rezultata, već zbog osjetno niže dividende, koja će ove godine iznositi 22,76 kuna po dionici, 11,29 kuna manje nego lani. Inače, HT je u prošloj godini ostvario 1,7 posto niže prihode (8,38 milijardi kuna) i 9,5 posto manju dobit (1,83 milijarde kuna).

Međutim, ključne marže su ostale na razni 2009, a novčani tijek je porastao za 19,3 posto, što je rezultat smanjenih investicija. Pozitivni trendovi u poslovanju HT-a uočljivi su u četvrtom tromjesečju, u kojem su prihodi porasli za 3,2 posto u odnosu na zadnji kvartal 2009, a dobit je povećana za 25,3 posto (na 346 milijuna kuna).

Rezultate Ericssona Nikole Tesle zasjenila je pak vijest o izdašnoj dividendi koja je obradovala ulagače i izazvala snažan rast cijene dionice. Inače, poslovanje Ericssona NT-a opterećeno je osjetnim padom prihoda (-13 posto) uslijed usporavanja kapitalnih investicija telekom operatera u Hrvatskoj te manjih izdvajanja države za infrastrukturne projekte na području ICT-a. Međutim, unatoč smanjenom opsegu posla, tvrtka je povećala profitabilnost i ostvarila snažan novčani tijek, što joj omogućuje isplatu dividende od čak 190 kuna po dionici.

Nakon katastrofalne 2009. godine, u kojoj su rekordno niske vozarine u pomorskom prijevozu otjerale hrvatske brodarske kompanije u gubitke, prošla godina donijela im je blagi oporavak, premda je globalno tržište i dalje opterećeno viškom brodskih kapaciteta. Najveći hrvatski pomorski prijevoznik, Atlantska plovidba, završila je godinu s dobiti od 38,8 milijuna, za razliku od gubitka od 50 milijuna kuna ostvarenog u 2009. godini.

Najbolje je poslovala pulska Uljanik plovidba, koja je povećala dobit za trećinu (sa 54,6 na 72,6 milijuna kuna). Splitski Jadroplov izgubio je 48 milijun kuna, a za negativan rezultat kriv je posljednji kvartal u kojem je ostvaren gubitak od čak 68,9 milijuna kuna. Prošla godina potvrdila je već poznatu činjenicu da se hrvatske banke (u većinskom stranom vlasništvu) najuspješnije nose s krizom. Unatoč niskoj kreditnoj aktivnosti i visokoj razini nenaplativih kredita, banke su uspjele ostvariti bruto dobit od 4,22 milijarde kuna, što je za 8,8 posto više nego 2009. Uočljiv je trend koncentracije dobiti kod velikih banaka, dok se male sve teže nose s konkurencijom.

Najveći dio dobiti bankarskog sektora i dalje otpada na dvije najveće banke, pri čemu je Zagrebačka banka ostvarila blagi rast zarade (+1,36 posto), dok je PBZ ostvario 7,23 posto slabiji rezultat nego 2009.Zadnji statistički podaci za listopad 2010, prema kojima je pad obujma građevinskih radova nastavljen dvadeset i drugi mjesec zaredom, najbolje svjedoče o stanju u građevinskom sektoru. Visoka zaduženost, nelikvidnost i nedostatak posla doveli su i nekad snažne građevinske kompanije na prag bankrota.

Među najvećim gubitašima ističe se Ingra, koja je u 2010. povećala gubitak na 90,5 milijuna kuna. Viadukt, Hidroelektra i Tehnika ostvarili su minimalnu dobit, ali uz osjetan pad prometa. Skromne poslovne rezultate ostvario je i Dalekovod, jedina kompanija kojoj je pošlo za rukom dobiti značajnije poslove u inozemstvu.