Evidentno je da će otpuštanjem 850 milijuna eura devizne likvidnosti banaka potaknuti kreditnu aktivnost

Ukoliko se izabrana Vlada nakon izbora ne uhvati u koštac s proračunskim deficitom i ozbiljno ne pokrene strukturne reforme koje će Hrvatskoj osigurati brži gospodarski rast, gubitak investicijskog kreditnog rejtinga tijekom 2012. je izvjestan, zaključuje Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke u komentaru povodom objavljivanja publikacije UniCreditove CEE Quarterly za drugo tromjesečje 2011.

Šaravanja ističe da je oporavak hrvatske ekonomije i dalje krhke naravi te upozorava da se inozemno ekonomsko okruženje u zadnja tri mjeseca komplicira. Najava povećanja referentnih kamatnih stopa u eurozoni, utjecaj političke nestabilnosti na Bliskom istoku na cijenu nafte i moguć utjecaj razornog potresa u Japanu na cijenu energenata zbog smanjenja nuklearnih proizvodnih kapaciteta negativno utječu na inozemno okruženje, pojasnio je Šaravanja.

Analitičari UniCredita nisu promijenili prognozu rasta BDP-a u 2011., koja ostaje 1,6 posto, a tek su malo povećali prognozu prosječne inflacije sa 2,3 posto na 2,5 posto, s tim da bi kretanje cijena hrane u ostatku godine vrlo lako mogle dovesti do korekcije ove projekcije na gore.

U skladu s postupnim oporavkom ekonomske aktivnosti s visokom nezaposlenošću i niskim rastom realnih primanja i dalje očekuju relativno nizak deficit tekućeg računa platne bilance od 3,2 posto BDP-a, unatoč činjenici da će viša cijena nafte utjecati na uvoz robe.

Evidentno je da će otpuštanjem 850 milijuna eura devizne likvidnosti banaka potaknuti kreditnu aktivnost. Kako se država zadužila kod domaćih banaka kako bi sredinom ožujka refinancirala dospjelu euroobveznicu (750 milijuna eura glavnice i 50 milijuna eura kamate), otpuštanje devizne likvidnosti osigurat će da privatni sektor na domaćem tržištu ima adekvatan pristup kreditima ove godine, komentirao je Šaravanja nedavnu odluku guvernera Rohatinskog da smanji omjer devizne pokrivenosti inozemne pasive likvidnom deviznom aktivom sa 20 na 17 posto.

Osvrćući se  na političku situaciju koja je 'postala dinamičnija', Šaravanja ocjenjuje da bi sa stajališta ekonomske politike raniji izbori bili bi poželjniji od kasnijih zato što bi to omogućilo da se u 2012. uđe s reformskim a ne privremenim proračunom. 'To je svakako poželjnije sa stanovišta raspoloženja domaćih i stranih investitora odnosno dinamiziranja razvojnih projekata', dodaje Šaravanja.

'Iako je završetak pregovora u lipnju moguć, ipak smo mišljenja da će se oni najvjerojatnije okončati najesen', komentirao je Šaravanja pristupne pregovore.

Pozivajući se na ocjenu bonitetne kuće Fitch koja je dala do znanja kako će u 2012. biti nužno pozabaviti se sa smanjenjem fiskalnog deficita, Šaravanja zaključuje da je gubitak investicijskog kreditnog rejtinga tijekom 2012. izvjestan ukoliko se izabrana Vlada nakon izbora ne uhvati u koštac s proračunskim deficitom i ozbiljno ne pokrene strukturne reforme koje će Hrvatskoj osigurati brži gospodarski rast.