HFHS-ovi hosteli u Puli, Rijeci, Zadru, Dubrovniku i Zagrebu rade tijekom cijele godine

Ubrzanim širenjem mreže hostela u posljednjih je nekoliko godina omladinski turizam postao jedan od najbrže rastućih dijelova hrvatskog turizma. Ključnu ulogu u razvoju i promicanju ovog dijela turističke ponude ima Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS), koji je ove godine svoj zadarski hostel pretvorio u vrhunsku omladinsku destinaciju.

'Uložili smo ukupno 10 milijuna kuna, čime je zadarski hostel, čije se službeno otvaranje očekuje krajem travnja ove godine, sad bez premca u Hrvatskoj i definitivno najkvalitetniji hrvatski hostel po standardima i mogućnostima pružanja usluga', tvrdi direktor HFHS-a Tihomir Plejić.

Cijeli koncept obnove išao je za tim da se poveća broj dana korištenja kreveta u hostelu, posebno izvan glavnog ljetnog dijela sezone, i to s organiziranim školskim grupama i s podmladcima sportskih klubova iz Hrvatske i inozemstva.

Uz detaljne informacije o smještaju i ponudi u svojim hostelima, na web portalu Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza nalazi se mnoštvo informacija o omladinskom turizmu i svjetskoj mreži hostela.
Preuređeni hostel u Zadru na Punta Miki prve će goste primiti već početkom travnja, a na raspolaganju su im obnovljene sve sobe, kuhinja s restoranom te terasa. U objektu je sada i pet novih polivalentnih dvorana za različite edukacije. Jedna od tih dvorana posebno je uređena tako da se navečer pretvara u disko klub, a po danu služi za različite evente.

Slično trendovima u svijetu, hrvatski hosteli godinama ostvaruju poraste dolazaka i noćenja u znatno većem postotku nego drugi smještajni kapaciteti. Bilo privatni, bilo u vlasništvu gradova i općina, hosteli u Hrvatskoj, kako kaže Plejić, 'niču k'o gljive poslije kiše' te ih je trenutno više od 50, odnosno 20-ak više nego samo prije godinu i pol dana.

Iako broj hostela raste, još uvijek ih nema dovoljno i 'nikad ih dosta' s obzirom na potražnju mladih turista iz svih dijelova svijeta te bi se u Hrvatskoj trebalo što prije razmisliti i konačno konkretizirati planove za otvaranje novih hostela.

Trendovi u Europi i svijetu protekle tri godine pokazuju da je i omladinski turizam bio pogođen krizom, ali znatno manje nego ukupni turizam i gotovo nigdje u svijetu nije imao pad, nego ipak rast. Situacija za ovu godinu je povoljnija te Plejić ocjenjuje da će ova, a posebno iduće dvije godine biti vrlo pozitivne za hostele.

Među svim hostelima veličinom, kvalitetom i posjetom ističu se šest hostela kojima upravlja HFHS. HFHS-ovi hosteli u Puli, Rijeci, Zadru, Dubrovniku i Zagrebu rade tijekom cijele godine, dok je onaj na Velom Lošinju jedini sezonski otvoren objekt.

Većina turista u tim su hostelima stranci koji već godinama čine i do 80 posto ukupnog broja gostiju. S udjelom od 65 posto prevladavaju individualci, dok su ostalo grupe. Zadnje dvije-tri godine intenzivirali su i aktivnosti na domaćem tržištu želeći u hostele dovesti što više grupa jer nelogično je, kaže Plejić, da škole vode učenike na ekskurzije, stručna putovanja, natjecanja i slične edukativne programe u hotele s četiri ili pet zvjezdica, a ne u hostele u kojima se to svugdje u svijetu najčešće i radi.

Prosječna godišnja popunjenost HFHS-ovih hostela dvostruko je veća nego kod ostalih hostela, a u popunjenost hotela nadmašuje za 10 posto. Odatle HFHS-u i ekonomski efekti koji omogućavaju svakogodišnja manja ili veća ulaganja u standardiziranje svih objekata na visoku razinu kvalitete.

To je prošle godine potvrdila i Hostelling International-Međunarodna federacija omladinskih hostela, čiji su auditi proveli certifikaciju te hostelima u Rijeci i Dubrovniku dodijelili certifikat sustava osiguranja kvalitete HI-Quality. Riječ je o međunarodno priznatom i jedinom sustavu osiguranja kvalitete posebno kreiranom za hostele.

Ove godine će iste certifikate dobiti i ostala četiri hostela HFHS-a, što je izuzetno važno za promociju i prodaju jer se time svrstavaju među svega četiri-pet hostela u istočnoj Europi i među njih nešto više od 200 od ukupno oko 4.000 hostela u članstvu Hostelling Internationala.

Sve to HFHS-u ipak nije udarilo u glavu, te su cijene za ovu godinu tek neznatno povećali, za svega pola eura u odnosu na lanjske, i to samo za srpanj i kolovoz, pa su tako prosječne cijene u po noćenju od 15 do 17 eura u top sezoni.

U vezi budućih planova Plejić ističe da se nadaju da će prilikom ulaska Hrvatske u EU uspjeti iskoristiti fondove EU-a te otvoriti nove hostele na Plitvičkim jezerima, u Vukovaru i Osijeku. Nadaju se i da će u idućih nekoliko godina moći rekonstruirati hostel u Puli.