Kada je u pitanju mjesto nabave namirnica za jelo i piće za uskrsne blagdane, najveći dio onih koji planiraju slaviti Uskrs ići će u hipermarkete i velike trgovačke centre

Blagdani su odavno prestali biti izolirana obiteljska događanja s obzirom da, u vrijeme kada se sve sagledava kroz potrošnju, upravo ovi općedruštveni događaji predstavljaju najrealniji odraz stavova, navika i očekivanja građana prema trenutku u kojem žive te onom koji tek dolazi.

Blagdani su postali brendovi koji svojom vlastitom snagom i emocionalno-tradicionalnom inercijom prodaju cijelu paletu različitih proizvoda. Ipak, unatoč uvriježenom stavu da su Hrvati dobri potrošači, čini se kako na ovaj "recesijski" Uskrs gledaju realnije te ih većina planira štedjeti čak i na blagdanskoj trpezi. Unatoč smanjenoj kupovnoj moći građana, možemo biti sigurni da će se svatko potruditi da na blagdanskom stolu ima kuhanu šunku, jaja, mladi luk, hren i uskršnje kolače. Inače, procijenjena potrošnja za mjesec travanj, kada obično "pada" Uskrs, iznosi oko 1000 tona šunke i oko 75 milijuna komada jaja.

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, provedeno tijekom ožujka 2011. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 hrvatskih kućanstava metodom telefonske ankete, pokazalo je kako više od 90 posto ispitanika nastupajući Uskrs planira slaviti na tradicionalan način.

Naime, ukupno 361 ispitanika, odnosno 90,3 posto, na pitanje planiraju li napraviti tradicionalni uskršnji doručak ili ručak ove godine odgovorilo je potvrdno.

Kada je u pitanju mjesto nabave namirnica za jelo i piće za uskrsne blagdane, najveći dio onih koji planiraju slaviti Uskrs ići će u hipermarkete i velike trgovačke centre (57,1%), dok će u malim prodavaonicama i supermarketima kupovati 39,1 posto anketiranih. Iz domaće, vlastite proizvodnje poslužit će se njih 31 posto, a gotovo isto toliko (30,7%) otići će do tržnice.

Logično, kuhana jaja nezamjenjiva su na uskršnjoj trpezi te upravo njih 92,8 posto ispitanika stavlja na prvo mjesto jela i pića koja će se kušati na dan blagdana. Zatim dolaze kuhana šunka (87,3%), mladi luk (76,7%), hren (59,8%), te gužvara (orehnjača, makovnjača) koja će se naći na stolu kod 52,4 posto sudionika istraživanja.

O tome da kriza pogađa i blagdansku trpezu govori i rezultat istraživanja po kojem više od polovice (56,8%) ispitanika planira štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs.

Shodno tome, odgovori na pitanje koliko novca planiraju potrošiti za nabavku namirnica vrlo su šaroliki. Najviše je onih koji za kupnju planiraju potrošiti od 401 do 500 kuna (15,2%), od 201 do najviše 300 kuna planira izdvojiti 12,2 posto ispitanih, a onih koji žele izdašnu trpezu te će na to potrošiti više od 1000 kuna manje je od šest posto. Istodobno, više od 44 posto ispitanika nije moglo odgovoriti na ovo pitanje, što možda i ponajbolje oslikava neizvjesnost koja se nadvila nad svakodnevicu prosječnog hrvatskog potrošača.