Hrvatske energetske tvrtke Plinacro i Janaf u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva planiraju gradnju velikog terminala za dopremu ukapljenog prirodnog plina (LNG) na Krku. Tu ekskluzivnu informaciju Vjesniku je potvrdio Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u tom ministarstvu

Naime, međunarodni konzorcij Adria LNG, koji je planirao uložiti oko milijardu eura u gradnju takvog terminala s pratećim plinovodima kod Omišlja na Krku, prvo se počeo osipati (napustio ga je njemački RWE), a preostali članovi (njemački E.ON, francuski Total, austrijski OMV i slovenski Geoplin) su nakon predanog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole zbog svjetske gospodarske krize revidirali svoj poslovni plan, pa je planirani početak rada terminala sa 2014. prebačen najranije na 2017, a konačna dozvola o gradnji terminala se, prema njihovim riječima, očekuje tek 2013.

Takva njihova odluka Hrvatskoj stvara velike probleme u planiranju novih pravaca za dobavu plina i diverzifikaciju opskrbe tim važnim i sve popularnijim energentom, a time i osiguranju dovoljno plina za sve veću potrošnju. Zato se očekivalo da će terminal proraditi 2014. i omogućiti dopremu LNG-a iz svih dijelova svijeta. No kako je konzorcij odustao od toga, a zasad ne pokazuje namjere skratiti rokove za konačnu odluku i eventualnu gradnju, Hrvatska se morala okrenuti traženju novih, bržih i pouzdanih rješenja.

Tako se najprije javila ideja da Plinacro uz ulaganje od oko 50 milijuna eura brzo, samo za hrvatske potrebe, sagradi mali LNG terminal (kapaciteta do dvije milijarde kubika godišnje) na moru jer bi se tankeri za prijevoz LNG-a s postrojenjem za njegovo uplinjavanje vezivali uz plutaču blizu obale ispred Omišlja, a plin bi se cijevima prebacivao u plinsku mrežu.

Međutim, sada je u prvi plan iskočio novi projekt gradnje velikog hrvatskog LNG terminala, čije bi postrojenje za uplinjavanje tekućeg plina bilo na kopnu. Nositelji gradnje bili bi Plinacro i Janaf koji bi terminal, zasad se planira, gradili na zemljištu Janafa na Krku ili, ako to bude moguće, na lokaciji Diokija, na kojoj je terminal namjeravao graditi Adria LNG konzorcij. Korištenje te lokacije bi, kako doznajemo, znatno skratilo rokove gradnje.

Taj se terminal ne bi koristio samo za hrvatske, nego i za potrebe cijele regije. Stoga su Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji upućeni upiti jesu li zainteresirane za zadovoljavanje svojih potreba za prirodnim plinom preko hrvatskog LNG terminala da bi se točnije odredio njegov optimalan kapacitet i u budućnosti rezervirale količine plina koje bi im stizale iz tog izvora. Mađarska, Češka i Slovačka su već iskazale svoje potrebe za plinom koje bi mogle zadovoljiti preko hrvatskog LNG terminala, s Poljacima će se o tome razgovarati sredinom svibnja, a Slovenci se zasad nisu izjasnili.