Vlasnici ‘divljih’ kuća lako će do papira za legalizaciju

Posve iznenada su se telefoni Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva valjda užarili od poziva zainteresiranih zbog "neprovodivosti" predloženog zakona o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata, a sve zbog nemogućnosti dobivanja potvrde o prebivalištu, za koju treba vlasnički list, a za vlasnički list građevinska dozvola i eto začaranog kruga, kako je to objavljeno u nekim medijima.

Premda se o eventualnim nedostacima, još uvijek samo nacrta, prijedloga zakona može govoriti, potvrda o prebivalištu nema ništa s tim, piše Slobodna Dalmacija.

Dakle, u nabrajanju dokumenata koje valja priložiti uz zahtjev za legalizaciju navodi se i potvrda o prebivalištu. Međutim, za dobivanje potvrde ne treba vlasnički list, nego osobna iskaznica. Provjerili smo to na šalteru u jednoj od ispostava Policijske uprave splitsko-dalmatinske, a to su nam potvrdili i vlasnici "na divlje" sagrađenih oko 5000 kuća u Kaštelima.

Svi oni imaju, naime, osobnu iskaznicu na kojoj im je adresa stanovanja "divlja" kuća, s brojem i nazivom ulice u kojoj se nalazi. I svi bez problema mogu dobiti potvrdu o prebivalištu kad im zatreba. Istina je, vlasnički list treba kod promjene prebivališta, ali za sve građane Hrvatske ako kažu da preseljavaju u svoju kuću, ili vlasnički list ili suglasnost vlasnika da će stanovati u njegovoj kući.

Nije zapravo upitna provodivost predloženog zakona, nego činjenica da bespravni graditelji nisu dobili očekivane olakšice za legalizaciju u odnosu na postojeći Zakon o gradnji. Iznenađen euforijom što ju je izazvala najava donošenja zakona o legalizaciji, Ronald Rejo, pročelnik za urbanizam i komunalu u kaštelanskoj gradskoj upravi, kaže: "Ne vidim u čemu je postignut boljitak, osim što se željelo tu problematiku regulirati posebnim zakonom, dok su svi uvjeti za legalizaciju ostali isti.

Može se čak govoriti da je postojeća regulativa kvalitetnija jer nije bilo ograničenog roka za legalizaciju, a novi zakon vrijedit će do kraja 2012., pa se postavlja pitanje što onda s bespravnom gradnjom." Procjene su, podsjetimo, da u Hrvatskoj ima oko 150.000 bespravno sagrađenih objekata.

Budući da je sva pozornost javnosti bila usmjerena na novi zakon, izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i gradnji neopravdano su ostale u sjeni. A u tim izmjenama lijepo piše "...brišu se odredbe koje uređuju donošenje rješenja o izvedenom stanju i izdavanje potvrde izvedenog stanja...".

Rezultat, kad se usvoje ove izmjene i kad prestane vrijediti zakon o legalizaciji, dakle, 1. siječnja 2013. po zakonskoj regulativi, ispast će da u Hrvatskoj nema bespravne gradnje?! Tek tada će biti zanimljivo vidjeti kako će se rješavati legalizacija, odnosno uklanjanje bespravno sagrađenih objekata.

Suprotno općem dojmu u javnosti da je problem legalizacije u tome je li kuća bespravno sagrađena u građevinskoj ili negrađevinskoj zoni, praksa pokazuje drukčije. Kaštela su jedan od primjera koji to potvrđuje, doznali smo iz razgovora s bespravnim graditeljima. I za građevinsku zonu vrijede odredbe poput one o pristupnom putu. Ne promijeni li se potrebna širina puta i uvjet o pisanoj suglasnosti za prolaz, što mnogi nemaju - za takve kuće ništa od legalizacije.

Bespravni graditelji ostali su zetečeni i činjenicom da im novi zakon ne donosi smanjenje financijskih davanja za legalizaciju, u što valja ubrojiti i plaćanje izrade potrebnih projekata, komunalnog i vodnog doprinosa. Mnogi od njih će reći, što neće naići na odobravanje vlasnika kuća s građevinskom dozvolom, da je nedostatak novca i najveći razlog što su gradili bespravno.

Zlonamjerni bi mogli reći da je jedina novina novoga zakona, uz ograničenje roka, u podjeli iznosa "kazne" što je, uza sva ostala davanja, moraju platiti vlasnici bespravnih kuća. U novom zakonu država će sebi uzeti 75 posto, a gradovima i općinama prepustiti ostatak.