Dionice širom Europe su i jučer padale, tako da se nastavila velika rasprodaja od četvrtka. Dionice na frankfurtskoj burzi pale su tri posto, a indeksi u Londonu i Parizu za oko 1,5 posto

Europski čelnici nalaze se pod golemim pritiskom pokušavajući pronaći dugoročno rješenje problema nagomilanih dugova koji bi Europsku uniju mogli dovesti do točke s koje nema povratka. Međutim, CNN izvještava kako dio analitičara, uzimajući u obzir velike izazove i neprijatne mogućnosti koje su im dostupne, ipak smatra da će čelnici EU-a ipak uskoro izaći s najavama značajnih promjena.

"Nema rješenja na vidiku za dužničku krizu u Europskoj uniji. Tržište će do daljnjega nastaviti biti vrlo nestabilno i hirovito", rekao je ekonomski analitičar Carl Weinberg. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pokušali su pronaći rješenje sastankom u utorak kada su najavili mjere koje bi trebale ohrabriti fiskalnu disciplinu i povećati ekonomsku kompetitivnost u eurozoni. Međutim, investitore ni to nije ohrabrilo.

Dionice širom Europe su i jučer padale, tako da se nastavila velika rasprodaja od četvrtka. Dionice na frankfurtskoj burzi pale su tri posto, a indeksi u Londonu i Parizu za oko 1,5 posto. "Tržište je dalo priliku Merkel i Sarkozyju da zaustave krizu u EU. Danas možemo vidjeti odgovor na njihov nedostatak akcije", rekao je izvršni direktor europske internetske stranice za financijsko tržište ADVFN Clem Chambers.

Dionice na Wall Streetu su u petak također zabilježile padove, ali ne tako značajne. Neke dionice tehnoloških kompanija su čak zabilježile dobitke. Dionice europskih banaka istovremeno su doživjele težak udarac nakon vijesti da je jedna neimenovana institucija posudila 500 milijuna dolara od Europske centralne banke.

Investitori su se nadali konkretnijim mjerama te povećanju europskog fonda za stabilnost. Sarkozy i Merkel nisu najavili takav korak, već su izjavili da je fond u vrijednosti 440 milijardi eura dovoljan za opstanak eurozone. Mjere koje su predložili - uravnoteženi proračuni 17 članica eurozone, davanje većih fiskalnih ovlasti birokraciji EU-a te nametanje nove vrste poreza - nisu ocijenjene kao dovoljne.

Analitičari upozoravaju da je u zraku ostalo ozbiljno pitanje o tome hoće li prijedlozi biti učinkoviti te hoće li brojne članice na njih pristati. Londonska ekonomistica Jennifer McKeown smatra da bi se morali poduzeti odlučniji koraci prema jedinstvenoj fiskalnoj politici EU-a, "ako se monetarna unija namjerava održati u sadašnjem obliku".

EU je na dužničke probleme u Grčkoj, Portugalu i Irskoj odgovorio posuđujući im milijarde dolara, s nadom da će stroge mjere štednje učiniti ostalo. S intenziviranjem krize u posljednjih nekoliko tjedana, Europska centralna banka počela je kupovati španjolske i talijanske obveznice kako bi pokušala spriječiti daljnu dužničku "zarazu". Međutim, investitori traže agresivniji pristup i fundamentalne promjene ekonomskog pristupa, piše CNN-ov analitičar Ben Rooney.

U srži, velike europske ekonomije trebale bi podnijeti veći dio tereta svojih manjih susjeda, što predstavlja teški politički problem Francuskoj i Njemačkoj gdje narod mora odobriti takve poteze. "Na kraju bi najsnažnije ekonomije eurozone mogle odlučiti da bi dopuštanje raspada eurozone, u obliku bankovne krize, moglo biti veći trošak od podržavanja iste", rekla je McKeown, izrazivši ipak nadu da će europski divovi pomoći manjim zemljama kako bi očuvali eurozonu.