Nova finska vlada još je prije srpanjskog summita naglasila da pristaje za nove kredite samo ako se u novom paketu doda klauzula koja ide u korist Helsinkiju

Nakon što se Finska de facto 'isključila' i gotovo uopće ne sudjeluje u paketu za pomoć Grčkoj, sada isti tretman traže Nizozemska i Austrija. To bi pak moglo ugroziti cijeli pakt za prezaduženu mediteransku zemlju, prenosi danas.net.hr

Sadržaj završne deklaracije briselskog izvanrednog summita zemalja eurozone od 21. srpnja o drugom paketu pomoći za Grčku možda je formuliran složeno, ali svim sudionicima je sve - bilo jasno.

Radilo se o klauzuli za Finsku. Ona glasi: "Prema potrebama članica eurozone će se pokriti rizik za jamstva koja pružaju za fond za stabilizaciju eura EFSF". Nova finska vlada još je prije srpanjskog summita naglasila da pristaje za nove kredite samo ako se u novom paketu doda klauzula koja ide u korist Helsinkiju. Da se klauzula odnosi samo na Finsku, to za vrijeme summita nitko nije propitkivao.

Prošle srijede finska ministrica financija Jutta Urpilainen i njezin grčki kolega po dužnosti Evangelos Venizelos dogovorili su da će Finska od Grčke za njezino sudjelovanje u drugom paketu pomoći za Atenu dobiti novac. Atena će u sigurne fondove uložiti jednu milijardu eura i u slučaju državnog bankrota vratiti ih Finskoj.

Zanimljivo je da jamstva koje daje Grčka nisu nekretnine, kako je to tražila Finska, već se radi o gotovini, koja potječe iz prvog paketa za Grčku. Time druge članice eurozone financiraju finski doprinos doduše neizravno, a time je Helsinki de facto napustio akciju pružanja pomoći Grčkoj.

Reagirajući na finsko-grčki dogovor, nekoliko manjih članica eurozone koje raspolažu s najboljim ocjenama rejting-agencija zatražile su same da se dogovore s Atenom na isti način kao i Finska. To su za sada učinile još Austrija i Nizozemska.

U Europskoj komisiji raste bojazan da bi bilateralni dogovor mogao biti primjer ostalima i na taj način ugroziti ukupni paket. Glasnogovornik povjerenika za financije Ollija Rehna u petak je izjavio kako je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso  upozorio da bi previše zahtjeva za jamstvima otišlo predaleko u pružanju kredita Grčkoj.

Eurozona sada mora preispitati kako treba interpretirati spomenutu formulaciju.

danas.net.hr/ezadar