Od prije je već poznato kako Hrvatska ne može izaći iz krize bez jake proizvodnje, a podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku idu izravno u prilog tezi da je Jadranka Kosor i njena Vlada u posljednje dvije godina jedino fokusirana na čuvanje države odnosno na njen financijski sektor i to na izravnu štetu hrvatskog proizvođača.

Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji su objavljeni danas, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u kolovozu ove godine povećali su za više od 7,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Štoviše cijene proizvodnje porasli su u samo mjesec dana za gotovo jedan posto! Na godišnjoj razini riječ je o rastu troškova proizvodnje za 4,7 posto. Prema istim podacima Zavoda za statistiku cijene po kojima se industrijski proizvodi proizvedeni na domaćem prodaju na stranom tržištu povećane su na godišnjoj razini za gotovo 10 posto odnosno 9,9 posto.

S obzirom na Vladinu na politiku rezanja troškova, indirektna posljedica je rast troškova proizvodnje, što znači da Vladina politika nije u uspjela u tom dijelu.

"Riječ je o proizvođačkim cijenama a ne o cijenama finalnih proizvoda, no bez obzira na to radi se o zabrinjavajućem podatku ukoliko se taj rast nastavi. Naime, rast proizvođačkih cijena u određenoj mjeri znači i rast finalnog proizvoda, no u kolikoj mjeri ovisi i o tržištu i konkurenciji. Cijene bi trebale rasti, no sigurno ne na razini povećanja troškove proizvodnje. U svakom slučaju riječ je osnovu za podizanje razine inflacije", smatra ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić komentirajući brojke Državnog zavoda za statistiku.

Kako kaže vrlo vjerojatno je riječ o izravnoj posljedici povećanja cijene energenata, no bez cijena energije proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na godišnjoj su razini porasle za 4,7 posto.

Na rast inflacije već dugo upozorava i guverner HNB-a Željko Rohatinski koji je nedavno upozorio da se odavno ne govori o inflaciji, no da bi ona mogla ove godine rasti u značajnoj mjeri, a ključni generatori za opći porast cijena su cijene hrane i goriva. No, dio grijeha ide i na njegov račun s obzirom da zbog prejake kuna hrvatski proizvodi nisu konkurentni na stranim tržištima.

Projekcije za ovu godinu kažu da bi rast inflacije na godišnjoj razini mogao dosegnuti 3 posto u odnosu na prošlogodišnjih 1,1 posto. No, isto tako, valja naglasiti kako se veliki dio hrvatskih ekonomista slaže kako nas udar inflacije ipak ove godine neće značajno zahvatiti. Njihovi argumenti su u tome da smo i dalje u krizi odnosno slaba potražnja i niža kupovna moć što znači i manja mogućnost prelijevanja visokih troškova proizvodnje na krajnje potrošače.

Da je tome tako dokazuje i podatak Državnog zavoda za statistiku s početka kolovoza koji kaže da je u srpnju inflacija u Hrvatskoj skliznula s 2,0 posto, koliko je iznosila mjesec dana prije, na 1,9 posto na godišnjoj razini.