Zbog krize u Hrvatskoj se manje rasipa, a na razini EU godišnje se baci 89 milijuna tona hrane, pa je Europska komisija objavila rat rasipanju

Svaki stanovnik Europske unije godišnje u prosjeku baci 179 kilograma hrane, dok na razini cijele Unije u smeće ode 89 milijuna tona hrane, objavila je nedavno Europska komisija koja smatra da se tim problemom treba pozabaviti i u kontekstu aktualne financijske krize jer »rasipanje hrane znači rasipanje novca«, piše novilist.hr

Komisija želi svesti na minimum bacanje hrane na svim razinama – u procesu njezine proizvodnje, distribucije i potrošnje, odnosno »natjerati« i kućanstva, i ugostitelje i proizvođače da promijene svoje ponašanje. Pogotovo zato što su predviđanja za budućnost još pesimističnija: ako se ništa ne poduzme, do 2020. godine u Europskoj uniji godišnje će se bacati 126 milijuna tona hrane.

Prema podacima kojima raspolaže Komisija, za većinu otpada, 42 posto, odgovorna su kućanstva. Slijedi proizvodni sektor s 39 posto, zatim ugostiteljstvo s 14 posto te veleprodaja i maloprodaja s pet posto.

Kakva je situacija u Hrvatskoj, teško je reći jer precizna statistika ne postoji. No, u Banci hrane, nevladinoj organizaciji koja se bori za smanjenje siromaštva i protiv rasipanja hrane, ističu da zbog krize hrvatski građani manje rasipaju hranu.U 21 europskoj zemlji trenutno djeluje čak 240 banaka hrane. Prema Lakuševim riječima, u prošloj godini u Europi je putem njih prikupljeno 359.960 tona hrane, čija je vrijednost procijenjena na 992 milijuna eura. Hrvatska Banka hrane je, pak, od travnja ove godine prikupila 13 tona hrane i to u suradnji s par tvrtki koje su bile voljne pomoći.

– Statistički je to teško dokazati, ali hrana se više ne baca kao prije, a uslijed krize se i manje kupuje, kazao nam je Miroslav Lakuš, predsjednik udruge Banka hrane. Upravo banke hrane Europska komisija navodi kao jedno od rješenja za viškove prehrambenih proizvoda jer one diljem Europe prikupljaju namirnice i distribuiraju ih dalje udrugama koje pomažu siromašnima.

Europska komisija ističe da do rasipanja dolazi na svim razinama. U proizvođačkom sektoru bacaju se, primjerice, proizvodi koji su oštećeni prilikom pakiranja. U ugostiteljskom sektoru problem su porcije jednake veličine za sve, ali i to što Europljani još nemaju naviku ostatke iz restorana uzimati kući. Kad su u pitanju kućanstva, razlozi bacanja hrane su, primjerice, nedostatak planiranja pri kupovini namirnica i nepridavanje dovoljno pozornosti roku trajanja.

Zbog svega toga Komisija preporučuje građanima da prilikom odlaska u kupnju hrane, sastave popis i njega se pridržavaju, da provjere datume na pakiranjima, da dobro održavaju svoj hladnjak kako bi hrana dulje ostala svježa, da hranu čuvaju u skladu s uputama na pakiranju, da zamrzavaju viškove te da, ako imaju mogućnost, od ostataka hrane, primjerice, voća, naprave – kompost.

novilist.hr/ezd