Na tu temu hrvatski i strani stručnjaci raspravljaju na 5. Hrvatskom kongresu o cestama u organizaciji Hrvatskog društva za ceste Via Vita u Cavtatu

Prema stupnju izgrađenosti, posebice kada se radi o mreži autocesta, hrvatska cestovna infrastruktura može se svrstati uz bok najrazvijenijih europskih zemalja. U proteklih deset godina izgrađeno je više od 750 kilometara novih autocesta, desetak zaobilaznica gradova, više velikih tunela i mostova te je obnovljeno i rekonstruirano preko dvije tisuće kilometara postojećih cesta, piše slobodnadalmacija.hr

Ovi rezultati temelje se na dosljednoj provedbi razvojne orijentacije hrvatske cestovne infrastrukture koja u ovim kriznim vremenima traži drugačiji pristup uz stalne prilagodbe ali i donošenje nove strategije održivog razvitka naših cesta. Na tu temu hrvatski i strani stručnjaci raspravljaju na 5. Hrvatskom kongresu o cestama u organizaciji Hrvatskog društva za ceste Via Vita koji se do srijede održava u cavtatskom hotelu Croatia.

Iako se već godinama govori o, za Hrvatsku strateški važnoj (auto)cestovnoj poveznici od Ploča do Dubrovnika, odnosno o cestovnoj nepovezanosti juga sa ostatkom Hrvatske, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić u Cavtatu je istaknuo da Hrvatske ceste poduzimaju sve radnje da se taj projekt ponovno aktivira.

- Autocesta do Ploča, prema mojim saznanjima, biti će puštena u promet sljedeće godine. Pitanje politike te međunarodnih odnosa je strategija kojim će koridorom autocesta doći do Dubrovnika: hoće li to biti kroz Popovo polje u BiH ili će ona u cijelosti ići kroz Hrvatsku što je nastojanje hrvatske Vlade.

To je dakle, dio i dogovora između dvije države. U pitanju se europski koridori i vjerojatno je da nećemo moći sami donijeti odluku.- kazao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić naglasivši da Pelješki most nije “pelješki” već je on Hrvatski most. - To je most koji će spojiti hrvatsku državu na dijelu gdje je ona geografski prekinuta te ima i svoje strateško mjesto u povezivanju hrvatskih cesta u jednu cjelinu.- kazao je Škorić naglasivši da je prema odluci Povjerenstva za ceste novi rok izgradnje 2017. godina.

Na kongresu o cestama kroz sljedeća dva dana više od 400 domaćih  i stranih stručnjaka raspravljati će o najaktualnijim temama i problemima kao i prostorima mogućih djelovanja na području cestovne infrastrukture.

- Jug Hrvatske je još uvijek prometno i cestovno izoliran a mi ćemo napraviti sve da to više ne bude tako. Bilo je dosta rasprava i kritika oko gradnje Pelješkog mosta, ali odluka je donesena i most će se graditi kao i pristupne ceste. Time će se ostvariti prva faza spajanja juga Hrvatske sa ostalim dijelom, kazao je predsjednik Hrvatskog društva za ceste Via Vita Željko Vivoda, naglasivši kako je prioritetna gradnja brze ceste Doli-Dubrovnik dok će se s gradnjom autoceste do Dubrovnika ipak - morati pričekati.

SD/eZd