Hrvatska se ističe relativno značajnim učešćem velikih, modernih, kanala jer hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje

Stupanj razvoja maloprodaje u Jadranskoj regiji dosta se razlikuje od zemlje do zemlje, kao uostalom i razina njihovog ukupnog gospodarskog razvoja, rezime je istraživanja GfK koji je istražio kako se kupuje te objavio neke usporedbe za Hrvatsku, BiH te Srbiju.

Promatrajući strukturu maloprodaje po pojedinim formatima trgovina u tri spomenute zemlje, već se na prvi pogled uočavaju određene specifičnosti.

Hrvatska ima najviše modernih centara

Hrvatska se ističe relativno značajnim učešćem velikih, modernih, kanala jer hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje. Prisutan je i jedan diskontni lanac koji konstantno raste, najviše na uštrb "cash&cary" formata. Male trgovine sve više gube trku s velikim formatima i njihovo učešće ne prelazi 30 posto prometa.

S  druge strane, u BiH je situacija nešto drugačija: veliki formati su također osvojili značajan dio tržišta jer su za više od polovine prometa zaslužni hipermarketi i supermarketi. Međutim, tu nedostaju diskontni lanci ali i "cash&cary" formati te ne treba čuditi što male trgovine zauzimaju preko 40 posto učešća u prometu.

U Srbiji je situacija opet drugačija. Naime, hipermarketi kao da su zamrznuli svoje učešće i to na svega oko 5 posto, te zajedno s supermarketima čine tek oko 28 posto prometa. Srpsko je tržište još uvijek jako segmentirano a male trgovine su zaslužne za čak 54 posto prometa.

U skladu s ovakvom strukturom maloprodajnih formata je i snaga vodećih lanaca. Prvih 10 lanaca u Hrvatskoj zauzimaju 3/4 tržišta, u BiH je to na razini od oko 45 posto a u Srbiji oko 41 posto.

Ako je suditi prema strukturi maloprodaje i snazi vodećih lanaca, Hrvatska se značajno približila razvijenim tržištima zemalja Centralne Europe.

Koncentracija vodećih trgovačkih lanaca jedna je od pretpostavki pojave i značajnijeg rasta trgovačkih marki. Tako je u BiH učešće trgovačkih marki na razini od oko samo 2 posto, u Srbiji se očekuje da će u ovoj godini dosegnuti promet od oko 4 posto, dok je u Hrvatskoj već više od 18 posto.

Srbi rjeđe odlaze u kupovinu zbog krize, Hrvati ne

Podacima iz GfK-ovog Panela kućanstava mogu se pratiti i promjene u kupovnom ponašanju te uočiti model kako se kupci bore s ekonomskom krizom.

Zanimljivo je da su u Srbiji potrošači odlučili rjeđe odlaziti u nabavku. Rjeđe odlaze i u velike i u male nabavke te kupuju planski-samo ono što im je neophodno za kućanstvo. Stoga je potrošnja u Srbiji u konstantnom padu već duže razdoblje. U Hrvatskoj je zadržan isti broj odlazaka u kupovinu, ali kupci su se mnogo više okrenuli raznim promocijama, popustima, trgovačkim markama te i općenito jeftinijim proizvodima (downtrading). To je razlog da u Hrvatskoj nije došlo do toliko velikog  pada kao u Srbiji. U BiH je pak razina potrošnje u blagom trendu rasta sve do 2010. godine kada počinje izraženiji pad potrošnje i broja odlazaka u kupovinu.

Podaci za ove tri zemlje pokazuju da svaki lanac mora planirati posve različite pristupe u izgradnji svoje strategije nastupa u pojedinoj zemlji i prilagoditi svoje aktivnosti lokalnim specifičnostima, zaključuju iz GfK.