Boris Barać, jedan od osnivača i, uz Mirka Vukovića, drugi najveći dioničar Credo banke, predsjednik njezina Nadzornog odbora, samo za Slobodnu Dalmaciju iznio je svoje viđenje slučaja koji od 22. studenoga potresa hrvatski bankarski sustav. Tog je dana Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) oduzeo Credo banci odobrenje za rad i pokrenuo postupak prisilne likvidacije, piše slobodnadalmacija.hr

S Baraćem je SD u kontaktu nekoliko posljednjih dana, na početku ovog tjedna boravio je u Zagrebu, u srijedu se vratio u Split. Razgovarali smo telefonom o mogućem intervjuu, naposljetku se odlučio za pisanu izjavu, uz mogućnost dodatnih pitanja. Fotografirati se, zasad, nije želio. Inače, u javnosti se nije dosad pojavljivao, pa su i novinske arhive bez njegovih fotografija. U srijedu je Barać bio zauzet i pisanjem žalbe Upravnom sudu na rješenje HNB-a, kako bi je podnijeli u propisanom roku. Boris Barać obraća se štedišama i vjerovnicima Credo banke, svojim sugrađanima, i to, kako ističe, “zbog niza neistina i teških optužbi koje mi se putem medija stavljaju na teret“. Evo integralnog teksta priopćenja Borisa Baraća, koji je uz Mirka Vukovića i Dražena Bilića u Nadzornom odboru Credo banke nadzirao rad Uprave, u kojoj su bili predsjednik Šime Luketin i Mato Mišić.

Credo banka d.d. od svoga osnutka 1993. godine poslovala je s dobiti, što su potvrdili svi izravni nalazi poslovanja od strane Hrvatske narodne banke. U trenutnoj gospodarskoj situaciji većina privrednih subjekata nije u mogućnosti servisirati svoje obveze prema bankama. U tom smislu male hrvatske banke još su osjetljivije i potrebna im je pomoć da prevladaju najveću gospodarsku krizu od osamostaljenja Republike Hrvatske.

Tijekom izravnog nadzora HNB je 13. lipnja 2011. godine Credo banci d.d. izrekao mjere, iz kojih je vidljivo da je Banci zabranjen gotovo cjelokupan rad i time je započeto njezino ubrzano propadanje. Tome u prilog ide činjenica da su, u razdoblju od izricanja mjera HNB-a do dana proglašenja likvidacije, najvećim dijelom pravne osobe kao što su osiguranja, leasing kuće, mirovinski fondovi i ostale financijske institucije baratale povlaštenim bankarskim informacijama i povukle svoje depozite u iznosu od 260 milijuna kuna. Takvo ubrzano povlačenje novca ne bi preživjela niti jedna manja banka.

Dok kriza drma i euro zonom i njezinim bankama i dok vlade drugih država dokapitaliziraju svoje banke, viceguverner HNB-a gospodin Davor Holjevac u javnom istupu proziva još četiri male hrvatske banke u kojima HNB provodi pojačan nadzor i u istoj rečenici napominje da su i solventne i likvidne. Napominjem da je i Credo banka u trenutku ulaska kontrole HNB-a bila i solventna i likvidna.

U istom broju Narodnih novina (broj 136/2011. od 28.11.2011.) objavljena je likvidacija Credo banke s datumom 22. studenoga 2011. i odluka Savjeta HNB-a od 25. studenog 2011. kojom se omogućava drugim bankama korištenje obvezne pričuve što je Credo banka službenim dopisom tražila od HNB-a i DAB-a samo petnaest dana prije likvidacije i što nam je odbijeno. Većinski vlasnici Banke cijelo su vrijeme od izricanja mjera HNB-a pokušavali dokapitalizirati Banku sa strateškim partnerima. U tijeku provođenja revizije za jedan strani investicijski fond od strane revizorske kuće KPMG dolazi do oduzimanja licencije.

Pitanje koje iz svega proizlazi: je li HNB mogao pomoći da se završi revizija i dopusti Banci nastavak normalnog poslovanja, bilo korištenjem obveznih pričuva ili preuzimanjem? Priopćenjem HNB-a proglašen sam jednim od glavnih krivaca za propast Banke, što odlučno opovrgavam, ali i ne bježim od svoje odgovornosti kao predsjednik Nadzornog odbora. U prilog tomu ide i činjenica da je sva moja privatna imovina založena u svrhu dokapitalizacije Credo banke i samim tim najveću štetu nanosim upravo sebi. Nadalje, trgovačko društvo Adut nekretnine podignulo je kredite u iznosu od oko 46 milijuna kuna radi izgradnje objekta, ali je za njihov povrat Banka upisala fiducijalno vlasništvo nad projektom koji je procijenjen na 110 milijuna kuna. Nejasno je da taj iznos može ugroziti Banku čija vrijednost bilance iznosi milijardu i šesto milijuna kuna.

Također ostaje i veliko pitanje zašto se sve događa u trenutku kad je tvrtka Adut nekretnine dobila pravomoćnu građevinsku dozvolu za trenutačno najskuplji projekt u Dalmaciji. Cijela akcija prisilnog otvaranja likvidacijskog postupka bila je brza, nepromišljena i nepripremljena te smo svjedoci i radnje koju HNB poduzima u trenutku kada je Credo banka likvidirana te otvara račun za 120 sekundi i pogoduje skidanju oko devet milijuna kuna pojedinim vjerovnicima, što Hanfa prijavljuje DORH-u. Također je i novootvoreni račun Credo banke u likvidaciji blokiran i klijenti nemaju gdje uplatiti novac kojim bi zatvorili svoje obveze prema Credo banci”, zaključuje Boris Barać.

SD/eZd