Kriza eurozone prerasla je u povijesnu krizu Europske unije, ali konačnih rješenja još uvijek nema. Zemlje Europske unije podijeljene su u nekoliko skupina, svaka sa svojim specifičnim interesima, željama i potrebama. Tportal prenosi BBC-ijev pregled 'Što tko želi u EU'

Grupa: Vozači

Tko su: Francuska i Njemačka

Što žele: Kancelarka Angela Merkel i predsjednik Nicolas Sarkozy udružili su snage ne bi li promjene europskog ustava bile potpisae od strane svih 17 članica eurozone (barem) do ožujka. Žele "zlatno pravilo" uravnoteženog proračuna, automatske sankcije ako deficit bude veći od 3% bruto domaćeg proizvoda, usklađivanje korporativnog poreza i porez na financijske transakcije.

Što ne žele: Francuska je kontra Bruxellesa u želji da vlade imaju veću moć nad nacionalnim proračunima, tj. neprihvaćanje veta od strane Europskog suda pravde. Njemačka je protiv toga da Europska središnja banka kupuje državne obveznice problematičnih zemalja.

Grupa: Piigs - najzaduženije zemlje eurozone

Tko su: Portugal, Italija, Irska, Španjolska i Grčka

Što žele: Ne bi li vratili povjerenje investitora financijsko spašavanje Grčke, Irske i Portugala od strane EU/MMF-a bilo je uvjetovano strogim mjerama štednje. Dublin, Atena i Lisabon odgovorili su na pritisak smanjenjem deficita i rezanjem državnih troškova. Baš kao i nova tehnokratska vlada Italije te nova konzervativna vlada Španjolske.

Što ne žele: Iako su potpuno opredjeljeni ua euro Irska neće dopustiti promjene u svojem korporativnom porezu od 12,5% koji vidi kao glavni izvor rasta. Ukratko. Španjolska podupire reforme eurospkog ustava, irska vlada se protivi.

Grupa: Izvan eurozone - za sada

Tko su: Poljska, Švedska, Latvija, Litva, Češka, Mađarska Rumunjska, Bugarska

Što žele: Svih osam zemalja želi izbjeći podvojeni EU-a, jer su, uostalom, na putu da se pridruže euru. Poljska želi veći utjecaj za bruxelleskim stolom. Latvija, koja je primila pomoće EU/MMF-a u 2008. očekuje da se i drugi pridržavaju fiskalne discipline. Litva je izbjegla kreditiranje iz središnjice. Česima se žuri u euro. Mađarska, najnovija žrtva dužničke krize, zatražila je sredstva EU/MMFa. Rumunjska očekuje pridruživanje euru u 2015, baš kao da ih se, kao i Bugare, pripusti u Schengensku zonu.

Što ne žele: Iako nije dio eurozone, Bugarska se protivi prijetnju svojem 10% porezu na dobit koji je najniži u Uniji. Većina Šveđana ne želi pridruživanje euru. Svi, osim Švedske i Češke, dogovorili su se oko ograničavanja državnih dugova. Latvija i Litva žele pridruživanje euru u 2014 dok Varšava vidi euro kao "strateški cilj". Česi oprezni po pitanju francusko-njemačkog plana za centraliziranu kontrolu proračuna.

Grupa: Izvan zone definitivno

Tko su: Velika Britanija i Danska

Što žele: Velika Britanija i Danska osigurale su si zakonsko izuzeće iz eura, no žele sudjelovati u odlukama vezanim za zajedničku valutu. Velika Britanija kaže da što će više biti traženo od nje, to će više sama tražiti. Bilo kakva promjena u ustavu Unije morati će proći kroz britanski parlament. Danska želi brzo rješenje krize s minimalnim promjenama Mastritskog ugovora.

Što ne žele: David Cameron, pod političkim pritiskom referenduma o daljnjem članstvu zemlje u EU i repatrijaciji ovlasti iz Bruxellesa, želi izbjeći velike promijene u europskom ustavu i predloženog poreza na financijske transakcije koji će se negativno odraziti na londonski Cityju. Danska, koja preuzima rotirajuće mjesto predsjedavajućeg EU 1 siječnja 2012, želi izbjeći promjene koje će pokrenuti nacionalni referendum.

Grupa: Ostale članice za vrhunskim krditnim rejtingom

Tko su: Austrija, Nizozemska, Finska, Luksemburg

Što žele: Austrija želi brzi dogovor svih 27 zemalja članica EU oko granica duga i deficita. Nizozemska i Finska žele pojačanu kontrolu zaduženih država.kontrole na pravilo-razbijanje države. Nizozemska želi ovlasti za Eurospku komisiju da izbaci neposlušne članice iz eurozone.

Što ne žele: Austrija ne gleda s oduševljenjem na promjenu europskog ustava, žali se da je fiskalna unija dugotrajan proces od 3-4 godine. Luksemburg je također vrlo oprezan. Nizozemci ne žele gubitak financijskog suvereniteta ili novi referendum. Helsinki se protivi njemačko-francuskoj ideji da male članice eurozone nemaju mogućnost veta pri važnim odlukama.

Grupa: Male ekonomije eurozone

Tko su: Belgija, Estonija, Cipar, Malta, Slovačka, Slovenija

Što žele: Nova vlada Belgije suočena sa velikim javnim dugom želi manje kamate na posuđivanje. Estonija, u eurozoni od siječnja 2011, želi biti ravnopravna s ostalim euro partnerima. Cipar, s najvećom potrošnjom u javnom sektoru (15,4% BDP-a), obećava mjere štednje, ali i zaziva financijsku pomoć ne bi li izbegla spiralu deficita. Malta, s 2% rasta, podupire snažne sankcije za kršitelje dogovorene fiskalne discipline. Slovačka želi jaka, automatska i primjenjiva pravila kako bi se osigurala fiskalna disciplina. Slovenski ciljevi su nejasni s obzirom da je zemlja upravo izabrala novu vladu.

Što ne žele: Belgija je protiv velikih promjena europskog ustava. Naime, ratifikacija treba proći devet domova parlamenta. Estonija je protiv novih institucija EU kako bi se suzbila kriza. Europska komisija i ECB za njih su dovoljni. Cipar se buni protiv beskonačnih rasprava oko automatskih sankcija. Slovačka ćeli vidjeti spremnost pojedinih zemalja da napuste euro za dobrobit svih. Malta je protiv dugotrajnog procesa promjene europskog ustava, ali će prihvatiti Merkozyjev plan, ukoliko ne iskrsne alternativa.