Procjene govore da je čak polovica nekretnina u Hrvatskoj katastarski nesređena

Postavlja se pitanje hoće li oni građani koji gruntovno svoju nekretninu nisu sredili izbjeći plaćanje poreza na ekstra imovinu, za razliku od onih koji su vlasnici nekretnine i na papiru. Procjene govore da je čak polovica nekretnina u Hrvatskoj katastarski nesređena, piše danas.net.hr

Ministar financija Slavko Linić najavio je da će porez na neupotrebljivanu imovinu progresivno rasti, a na onu koja se upotrebljava značajno padati.

Već je ranije ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić najavljivao da će se oporezivati samo ekstra imovina. To su, govorio je, drugi, treći i svi ostali stanovi koji su formalno neiskorišteni, a zapravo iznajmljeni "na crno". Oporezivanjem tih nekretnina stimulirala bi se prijava najma, od čega bi profitirali i proračun i najmoprimci.

Naime, oni koji iznajme svoje prazne nekretnine, odnosno prijave već postojeće podstanare, izbjeći će porez na ekstra imovinu jer će plaćati porez na prihod od te imovine. Sada to znači da netko tko od podstanara zaradi, recimo, tisuću kuna, porez plaća na samo 700 kuna, i to po stopi od 12 posto, dakle svega 84 kune, piše Novi list.

Namjera je nove Vlade, očito, one koji imaju ekstra nekretnine potaknuti da te nekretnine, kako bi izbjegli porez na imovinu, stave u "pogon", ili prodaju, što će dodatno sniziti cijenu stanova na tržištu i najma, te općenito pokrenuti tržište.

Postavlja se, međutim, niz pitanja, primjerice kako će se porez u nesređenom gruntovnom stanju naplaćivati, odnosno hoće li oni koji gruntovno svoju nekretninu nisu sredili porez izbjeći, za razliku od onih koji su vlasnici nekretnine i na papiru. Procjene govore da je čak polovica nekretnina u Hrvatskoj katastarski nesređena.

Nadalje, što je s onima koji ekstra nekretninu, poput stare naslijeđene kuće na selu, uzalud pokušavaju prodati po tržišnoj, pa čak i nižoj cijeni, no interesa nema, a nemaju kome tu nekretninu niti iznajmiti? U toj situaciji nalazi se velik broj umirovljenika, kojima je u interesu nekretninu prodati jer je ne mogu održavati, dok će ih sada, ne kategorizira li se porez na imovinu, zadesiti još jedan trošak.

Najsiromašnijima će plaća porasti za 147 kuna

Na temelju zakona minimalna plaća za razdoblje od 1. lipnja 2011. do 31. svibnja 2012. u Hrvatskoj iznosi 2.814 kuna. Najavljena mjera da će poreza biti oslobođene plaće do 3.000 kuna, nešto znači tek malom broju građana. Onaj tko danas prima neto plaću od 2.814 do 2.848,8 kuna (pretpostavka je da ne uzdržava članove obitelji i da živi u jedinici lokalne samouprave gdje prirez iznosi pet posto) ubuduće će primati od 147 do 151 kunu više. Svima koji primaju od 2.849 do 2.999 kuna plaća će se uvećati do 3.000 kuna, dakle, nekome za 151 kunu, a nekome za jednu kunu, piše Glas Istre.

Od brojnih najavljenih mjera Vlade intrigira povećanje PDV-a s 23 na 25 posto. To znači da će uobičajena obiteljska nabava potrepština od 615 kuna poskupjeti na 625 kuna što predstavlja razliku od jedne čokolade. Kod kupnje prosječnog automobila od 123 tisuće kuna rast na 125 tisuća neće se ni osjetiti.

danas.net.hr/eZd