Osim za potrebe navodnjavanja, ova bi akumulacija služila i za zaštitu od bujica koje na tom području povremeno znaju nanijeti velike štete

Sve je izglednija gradnja drugog velikog akumulacijskog jezera na zadarskom području, nakon akumulacije kod Suhovara koja se počela uređivati prije 40 godina, piše slobodnadalmacija.hr

Vlačine su prije godinu dana dovršene, a sad se priprema dokumentacija za akumulaciju Kotao, u Kulsko-korlatskom polju.
Ministarstvo zaštite okoliša je ovaj tjedan odobrilo projekt, utvrdilo da se akumulacija može graditi uz strogo pridržavanje uvjeta zaštite okoliša.

- Važan je to korak u realizaciji ovog velikog projekta jer je riječ o akumulaciji za napajanje više od 200 hektara poljoprivrednih površina u neposrednoj blizini, a sustav će imati funkciju i u zaštiti od bujica. Sad slijedi izrada idejnog i glavnog projekta i sve druge pripreme za aplikaciju za sredstva iz strukturnih fondova EU-a jer se radi o uistinu velikom projektu bez kojeg neće biti moguća suvremena poljoprivredna proizvodnja- kaže Danijel Segarić, pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije, koja je do ove faze vodila projekt, a sad će ga zbog veličine preuzeti Hrvatske vode.

Prema projektu Vodoprivredno-projektnog biroa iz Zagreba, akumulacija bi bila smještena na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Kulsko-korlatskog polja, neposredno uz izvorišnu zonu vodotoka Klićevice kojeg čine tri vrela (Bijeli vir, Kotao i Ljuljevac). Slijevna površina s koje će dotjecati voda u akumulaciju Kotao predviđena je u površini od 14,6 četvornih kilometara, s tim da će biti izgrađen i lateralni kanal za kontroliranje puštanja voda u akumulaciju.

Naime, osim za potrebe navodnjavanja, ova bi akumulacija služila i za zaštitu od bujica koje na tom području povremeno znaju nanijeti velike štete, a i nizvodno uz tok Klićevice. Predviđa se gradnja zemljane brane dužine 720 metara i visine do 10 metara, a u akumulaciji bi se moglo prikupiti 1,8 milijuna prostornih metara vode. To znači da bi po količini vode ova akumulacija bila gotovo dvostruko veća od Vlačina.

S tom količinom vode moguće je navodnjavati 500 hektara poljoprivrednih površina. Sam prostor planirane akumulacije Kotao zauzima površinu od 60 hektara, a to je svega 2,9 posto Kulsko-korlatskog polja. Projektanti su procijenili da bi samo zemljani radovi mogli stajati oko deset milijuna kuna, no značajnu stavku će sigurno činiti i otkup privatnih parcela na području buduće akumulacije koje čine oko 80 posto predviđene površine, a riječ je o neobrađenom poljoprivrednom zemljištu.

A tu je još sustav za navodnjavanje ne samo uz samu akumulaciju nego i nizvodno, sve do Vranskog bazena koje bi se također dijelom moglo navodnjavati iz Kotla. - Izvjesno je da bi najveći korisnik mogao bit Badel koji na padinama prema Korlatu ima 110 hektara vinograda, a planira podići još 90 hektara. A tu su i brojna obiteljska gospodarstva na području Smiličića koja podižu trajne nasade - kaže Segarić. Akumulacija Kotao je svakako vrlo zahtjevna investicija koja čeka potporu europskih fondova, investicija bez koje nema budućnosti za ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju u Ravnim kotarima.

SD/eZd