Čak 66 posto općina ima prihode manje od 2.000 kuna po stanovniku, a samo 5 posto općina ostvaruje prihode iznad 6.000 kuna po stanovniku

"U Hrvatskoj je velik broj općina i gradova koje ne mogu pružiti kvalitetne javne usluge svojim stanovnicima. Više od polovice njih čak 50 posto svojih proračuna troši na vlastite zaposlenike i materijalne troškove. Zato se ne mogu razvijati", tvrdi znanstvenica Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu koji je proveo istraživanje o raspodjeli javnih poslova između različitih razina vlasti i njihovog financiranja, piše danas.net.hr

Cilj je bio utvrditi koje su mogućnosti daljnje decentralizacije Hrvatske koja danas ima 21 županiju uključujući i grad Zagreb, 127 gradova i 429 općina. Jurlina Alibegović smatra kako je osnovni problem velikog broja teritorijalnih cjelina njihov ograničen kapacitet i nemogućnost financiranja javnih potreba stanovnika. Poseban problem je veliki broj općina s malim brojem stanovnika. U više od trećine od ukupnog broja općina živi manje od 2.000 stanovnika, a u 36 općina živi manje od 1.000 stanovnika, još je 121 općina u kojoj živi između oko 2.000 stanovnika. Ekonomski institut predlaže da minimalni broj stanovnika za općinu bude dvije tisuće, za grad 10 tisuća, a za veliki grad 35 tisuća stanovnika.

Nadalje, predlažu uvođenje kriterija minimalnog vlastitog prihoda koji treba iznositi 1.900 kuna po stanovniku za općine, a 3.100 kuna po stanovniku za gradove. Istraživanje je pokazalo je više od polovice gradova u 2009. imalo prihode manje od 3.000 kuna po stanovniku, a više od trećine manje 2.000 kuna po stanovniku.

Čak 66 posto općina ima prihode manje od 2.000 kuna po stanovniku, a samo 5 posto općina ostvaruje prihode iznad 6.000 kuna po stanovniku. Inače, studija pokazuje kako je trenutni sustav lokalne samouprave neodrživ, te da brojni općine i gradovi ovise o pomoći države. Tome, prema mišljenju Dubravka Jurlina Alibegović, treba stati na kraj.

"Cilj buduće decentralizacije treba biti usmjeren na to da općine i gradovi pružaju svojim stanovnicima visoku kvalitetu javnih usluga, a svoje postojanje trebaju temeljiti na fiskalnoj neovisnosti i povećanju odgovornosti prema trošenju javnih sredstava", kazala je Jurlina Alibegović za Jutarnji list. Prema posljednjem popisu stanovništva od deset istarskih gradova, prema kriteriju broja stanovnika, preživjelo bi tek njih pet. 'Nestalo' bi i dvadesetak općina, piše Ipress.

danas.net.hr/eZd