Zasad se čini izvjesnim da će se povećati neoporezivi dio plaće, što je sada za svakog zaposlenog 1800 kuna

Kad PDV skoči s 23 na 25 posto, pa zbog toga plaće onih koji zarađuju do 3000 kuna možda budu potpuno oslobođene poreza na dohodak, to im uopće neće olakšati život jer već sada mnogi od njih uopće ne plaćaju porez. “Nagrabusit” bi mogli oni s plaćama iznad 7800 ili 8000 kuna, budući da se najavljuje kako se neće povećavati porezi za plaće do tih iznosa, ali će oni koji zarađuju više morati plaćati više poreza, piše slobodnadalmacija.hr

Sada se te plaće oporezuju stopama od 12 i 25 posto, a najvišu poreznu stopu od 40 posto plaćaju, primjerice, samci s neto plaćama od 10.145 i više kuna. Sada se ta granica očito nastoji spustiti i udariti po džepovima sve one koji mjesečno imaju plaću koja je samo 1100 kuna veća od sindikalne košarice ili od ukupnih mjesečnih troškova za četveročlanu obitelji za režije, te najjeftiniju hranu i higijenske potrepštine.

Čudni su ti “bogataši” koji moraju u dućanima kupovati robne marke i proizvode na akcijama da bi im ostala koja kuna od plaće. No, što će biti s porezom na plaće, tek ćemo vidjeti. U igri je više različitih opcija: u ovih mjesec dana ministar financija bio je najavio da će samo plaće do 3000 kuna biti pošteđene poreza, a za sve ostale ostat će sadašnji model oporezivanja; onda je premijer rekao da će se neoporezivi dio dohotka povećati na 3000 kuna, pa je potom najavio da će se plaće iznad 8000 kuna više oporezivati.

Zasad se čini izvjesnim da će se povećati neoporezivi dio plaće, što je sada za svakog zaposlenog 1800 kuna. Još je otvoreno pitanje hoće li taj egzistencijalni minimum koji država pošteđuje poreza biti 2200, 2500 ili 3000 kuna, te hoće li se mijenjati pravila po kojima se iz tog neoporezivog iznosa računaju olakšice za djecu, kao i visina poreznih razreda, jer će se oni sigurno mijenjati ako će se provoditi jače oporezivanje plaća koje sada ne dopiru pod udar najpaprenije stope...

Vladi je jasno da će građane udariti veći PDV i da uvođenjem međustope od, primjerice, 10 posto i neće baš olakšati život financijski najslabijima. Uza to, sve do srpnja iduće godine možemo zadržati nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, implantante i ortopedska pomagala, a onda će neki od tih proizvoda vjerojatno doći pod okrilje međustope niže od 25 posto PDV-a.

Kako god Vlada okrenula, ljudima s malim plaćama teško će pomoći porezima, a pitanje je koliko će se usrećiti jačim sjedanjem na plaće onih koji bi se sada, uvjetno rečeno, mogli nazvati ostacima srednjeg sloja. Kad im uzme s plaća, manje će im ostati za trošenje i nije izvjesno da će u proračun stići željenih tri, tri i pol milijarde kuna, koliko se namjerava ubrati većim PDV-om. Jer, ljudi su i s nižim PDV-om debelo oborili potrošnju: posljednji podaci kažu da je u studenom prošle godine u odnosu na mjesec prije realni promet u trgovini pao 11 posto.

SD/eZd