Prestigli smo Italiju, Švicarsku i Njemačku, iako stanovništvo tih zemalja ima veću kupovnu moć

Trgovina na malo godinama je bila jedna od najprivlačnijih i najunosnijih djelatnosti, pa se njome bavi svaki peti poduzetnik u Hrvatskoj. Međutim, od 2008. godine, kad se osjetila ekonomska kriza, trgovina je prestala biti "eldorado", piše novilist.hr

Profiti trgovaca su prepolovljeni, a Hrvatska je postala zasićena ne samo trgovačkim centrima, nego i svim vrstama prodavaonica. Građanima je istodobno pala kupovna moć, a hrvatske trgovine sve su praznije, što posebno pogađa male trgovce koji zatvaraju vrata svojih dućana. 

– Poslovni prihod trgovine na malo u Hrvatskoj bio je 2010. niži za 7,7 posto u odnosu na 2008. godinu. Njihova je dobit istodobno smanjena za 44,4 posto, rekao je Ivan Damir Anić iz Ekonomskog instituta u Zagrebu, dok je prošlog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljao stanje u toj djelatnosti. Zbog svega toga, kaže, udio trgovine u hrvatskom BDP-u smanjen je s 10,9 posto u 2007. na 9,9 posto u 2011. godini. Nelikvidnost i zaduženost trgovaca sve više rastu. 

Svaki deseti trgovac u Hrvatskoj je u prošle tri godine zatvorio vrata, a gotovo svaki deseti radnik u trgovini ostao je bez posla. Od 1998. godine, kad je trgovina u Hrvatskoj doživjela bum, neprekidno je padao broj pravnih osoba u trgovini, a povećavao se broj obrtnika. Nakon 2006. godine i dalje se smanjuje broj pravnih osoba, ali posebno pada broj obrtnika, dok su plaće zaposlenih 27 posto niže od prosjeka u gospodarstvu, rekao je Anić.

Najbolje prolaze veliki trgovci koji su tijekom krize čak i povećali svoj udio u prihodima trgovine u Hrvatskoj, sa 60 posto u 2008. na 63 posto u 2010. godini. Srednji trgovci uglavnom su stajali u mjestu, dok je malim trgovcima udio u prihodima pao sa 27,6 na 24,3 posto. O drastičnom padu udjela malih trgovaca u prometu najbolje govori podatak da su prije 15 godina držali oko 70 posto trgovačkog kolača u Hrvatskoj.

– Glavni trend u trgovini na malo robom široke potrošnje jest povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica, supermarketa i hipermarketa, smatra Anić. Sličan je trend u cijeloj Europi. Udio malih prodavaonica u Hrvatskoj, prema njegovu mišljenju, i dalje će se smanjivati – iako one imaju svoje mjesto na tržištu, zahvaljujući navikama potrošača kojima su nadohvat ruke. 

Da je Hrvatska postala zasićena trgovinama, potvrđuje podatak da je prošle godine dosegnula 184 četvorna metra trgovačkih centara po stanovniku. Time se naša zemlja popela na 17. mjesto u Europskoj uniji koja ima prosjek od 243 kvadrata. Prestigli smo Italiju, Švicarsku i Njemačku, a one imaju veću kupovnu moć od Hrvatske, konstatiraju Sektorske analize u trgovini na malo, koje su nedavno objavili Ekonomski institut i časopis Banka. Kupovna moć Hrvata pritom je upola manja od prosjeka EU.

Štoviše, prema analizi koju je Anić napravio za HGK, na tisuću stanovnika Hrvatska u trgovini na malo ima prodajnu površinu 28 posto veću od prosjeka EU, iako je njezin BDP po stanovniku čak 58 posto niži. Stoga nije čudno što Hrvatska u odnosu na stare članice EU, u trgovini na malo, ima 40 posto niži promet po zaposlenom, 44 posto nižu bruto maržu i 47 posto nižu bruto dobit, izračunao je Anić.

Proizvođači i trgovci su na smanjenu potrošnju tijekom krize u Hrvatskoj odgovorili usporavanjem rasta cijena tijekom 2009. godine i snižavanjem cijena u 2010., osobito u prehrani. No, do kraja 2011. godine cijene osnovnih prehrambenih proizvoda su porasle, dijelom i zbog poskupljenja sirovina i energenata na svjetskom tržištu.

Da bi privukli potrošače, maloprodavači pojeftinjuju pojedine proizvode i provode stalne akcije. Anić smatra da politika cijena maloprodavača ukazuje na zaključak da su dio krize preuzeli na sebe. U ovoj godini, procjenjuje Anić, maloprodaja će stagnirati jer se ne predviđa ni rast BDP-a, niti rast osobne potrošnje.

novilist.hr/eZd