Ekonomisti iz Goldman Sachsa izračunali su kako bi rast cijena sirove nafte i goriva za 10 posto mogao utjecati na pad američkog gospodarskog rasta za četvrtinu do pola postotnog boda

Svijet i dalje pokreće nafta, jednako kao što je to bilo i 1970-ih. Cijena barela sirove nafte dosegla je 125 dolara, što se opasno približilo razini cijene iz 2008. čime je nafta (opet) postala glavna briga vlade i poslovnih ljudi, piše Financial Times. Visoke cijene crnog zlata opasno prijete ionako krhkoj svjetskoj ekonomiji, a mogle bi poljuljati i ishod američkih izbora.

'Cijena nafte je alarmantna', kazao je Madhur Jha, ekonomist HSBC-a sa sjedištem u Londonu.

'Bit će još alarmantnije ako bude rasla i dalje. Ne vjerujem da je svjetsko gospodarstvo dovoljno zdravo da se nosi s time', dodao je Jha.

Fatih Birol iz američke Međunarodne agencije za energiju, kazao je da bi cijena nafte mogla 'vratiti svjetsko gospodarstvo ponovno u recesiju'.

ExxonMobil (XOM) smatra da bi spekulacije mogle dovesti do povećanja cijene nafte za čak 40 posto.

Neposredni razlog za rast cijena američki je pokušaj da se izvrši pritisak na Teheran zbog iranskog nuklearnog programa. U studenom je Iran izvozio oko 2,6 milijuna barela dnevno, što je otprilike tri posto svjetske potrošnje. Očekuje se da će sankcije do sredine 2012. smanjiti iranski izvoz na milijun barela dnevno, piše Financial Times.

I zemlje proizvođači i potrošači nafte pokušavaju ublažiti bol rastućih cijena. Vodeći izvoznik, Saudijska Arabija, koja ima najveće svjetske zalihe nafte, još nije javno otkrila svoje poteze, ali zaljevski i zapadni dužnosnici i trgovci tvrde da je kraljevina pojačala izvoz nafte u SAD prošlog tjedna. Rekli su i da će oživjeti proizvodnju na naftnim poljima koja nisu korištena već desetljećima.

Saudijska vlada u ponedjeljak je izjavila kako će djelovati 'individualno' i prema drugima kako bi se 'vratila na poštenu razinu'.

'Visoke cijene nafte mogu dovesti do negativnih utjecaja na svjetsku ekonomiju', navodi se u sažetku priopćenja saudijske vlade koje je objavila službena saudijska novinska agencija.

Međutim, Saudijska Arabija hoda po tankoj liniji jer želi smanjiti cijene dok istovremeno izbjegava otvoreni sukob s Iranom. Teheran je upozorio Saudijsku Arabiju nekoliko puta u protekla dva mjeseca da ne povećava proizvodnju, jer će tako pojačati utjecaj američkih i europskih sankcija na teheranski izvoz sirovina.

Kako piše Financial Times, kapacitet saudijskih rezervi pao je na najnižu razinu od 2008. nakon što je Britanija povećala svoju proizvodnju na 10 milijuna barela dnevno.

SAD, Velika Britanija, Japan i Francuska pripremaju se za oslobađanje svojih strateških rezervi nafte u sljedeća tri mjeseca s obzirom na to da visoke cijene nafte prijete da će ugroziti svjetski ekonomski oporavak.

Eurozona najugroženija

Ekonomisti iz Goldman Sachsa izračunali su kako bi rast cijena sirove nafte i goriva za 10 posto mogao utjecati na pad američkog gospodarskog rasta za četvrtinu do pola postotnog boda.

Unatoč nedavnom povećanju cijena, u većini vodećih gospodarstava cijene drugih roba - metala, hrane i poljoprivrednih sirovina - i dalje su niže nego prije godinu dana.

Valja napomenuti kako cijena nafte ima 'nelinearan' utjecaj na rast zato što je popraćena povećanom nesigurnošću koja proizlazi iz geopolitičke napetosti. IHS Global Insight vjeruje da bi, u slučaju zatvaranja Hormuškog tjesnaca, eurozona bila najteže pogođena zbog svoje ovisnosti o uvoznoj nafti i zbog svog krhkog gospodarskog stanja. Turbulencije na naftnom tržišu mogu smanjiti BDP eurozone za gotovo jedan i pol posto, u usporedbi sa 0,9 posto u SAD-u. Japan i Kina doživjeli bi sličnu sudbinu kao i SAD; Indija i Brazil ne bi bili toliko pogođeni.