Od 46 artikala, na kojima je došlo do značajnije promjene cijene u najmanje 4, od promatranih 7 supermarketa, njih čak 17 je poskupilo, dok ih je 29 pojeftinilo

Prije pola godine napravili smo analizu koja je uspoređivala stanje cijena u supermarketima iz prosinca 2011. sa stanjem cijena iz prosinca 2010. godine. U to vrijeme premijer Zoran Milanović najavio je 'dijetu' za hrvatske građane, očito već pripremajući neke nepopularne poteze koji će uslijediti početkom ožujka ove godine, piše portal supermarketi.info

Potaknuti svim tim turbulencijama cijena, velikim interesom građana i medija, odlučili smo vidjeti što se sve dogodilo u proteklih godinu dana, uspoređujući lipanj prošle godine kad je na kormilu države bila Jadranka Kosor, sa stanjem cijena iz lipnja ove godine. S obzirom na promjenu stope PDV-a, i prije analize smo na velikom broju artikala očekivali velike promjene.

Od 46 artikala, na kojima je došlo do značajnije promjene cijene u najmanje 4, od promatranih 7 supermarketa, njih čak 17 je poskupilo, dok ih je 29 pojeftinilo. S obzirom da je ekonomsko stanje građana iz dana u dan sve teže, jer su sve opterećeniji skupljom strujom, plinom, vodom, gorivom i ostalim režijama koje su u nekoliko navrata poskupljivale tijekom proteklih nekoliko mjeseci, vjerojatno će im biti jako teško povjerovati u gore navedeni podatak.

No, u odnosu na lipanj prošle godine, doista su cijene artikala široke potrošnje, bez obzira na povećanje PDV-a, ipak povoljnije. Iako smo tijekom prosinca prošle godine, te siječnja i veljače ove godine, primijetili da su se trgovački lanci prethodnim podizanjem cijena već pripremili na podizanje stope PDV-a koje je uslijedilo 01. ožujka ove godine, mora se priznati da u proteklih 3,5 mjeseca, uspijevaju držati cijene na razini onih s početka godine. Vidjet ćemo hoće li se taj trend zadržati i tijekom ljetnih mjeseci, kad bi turistička sezona mogla biti okidač novih poskupljenja koja bi se mogla zadržati i nakon rujna.

NAJVEĆE RAZLIKE NA SEZONSKOM POVRĆU - RAJČICE SKUPLJE 44%, KRASTAVCI 39%, BANANE 10%

Komentirajmo zabilježene trendove poskupljenja i pojeftinjenja koje Vam dajemo u preglednoj tablici. Najveći trend poskupljenja pokazale su rajčice koje su skuplje u svih 7 promatranih supermarketa i to za čak 44,07% u prosjeku. Svježi krastavci skuplji su u prosjeku za 39,06%, a grah 23,23%. Veće cijene svježe rajčice i krastavaca doista iznenađuju, s obzirom da se radi o povrću čija je sezona upravo sada i trebalo bi biti barem na razini prošlogodišnjih cijena ili eventualno neznatno skuplje. Nemalo čudi i to što je cijena banane viša u odnosu na isti period prošle godine gotovo 10% u prosjeku.

Ljubitelji piva primijetili su skok cijene dvaju najpopularnijih artikala 'Ožujskog' i 'Karlovačkog' u staklenoj boci od 0,5 l za 3,60% u prosjeku. Osim piva, skuplja je i kava čija se cijena u nekoliko navrata penjala tijekom proteklih mjeseci za manje postotke. Iako je dječja hrana puno jeftinija nego li je bila prošle godine, pelene su zato skuplje za oko 11%

OČEKIVANO JEFTINIJE BRAŠNO OD 9-30%, ULJE 10% , ŠEĆER 11%, NEOČEKIVANO JEFTINIJE MESNE PRERAĐEVINE

Kako je PDV na ulje, šećer i ostale osnovne namirnice snižen sa stope 23% na 10%, bilo je i za očekivati da ćemo upravo na tim artiklima zamijetiti veliku razliku u cijeni. No, da će cijena češnjaku biti više od 50% povoljnija nego u ovom periodu prošle godine, to nismo očekivali. Žuti luk je također neočekivano jeftiniji za 37% u prosjeku. Jednako smo iznenađeni i pojeftinjenjem mesnih prerađevina kao što su hrenovke i salame, s obzirom da to nisu artikli koji su bili zahvaćeni pozitivnim promjenama stope PDV-a.

JE LI OVA VLADA USPJEŠNIJA OD PROŠLE?

Komentirajući samo golu statistiku, i to samo iz aspekta cijena hrane i ostalih artikala široke potrošnje u supermarketima, može se zaključiti da je ova Vlada uspješnija od prethodne. No, gledajući sva gore spomenuta (višekratna) poskupljenja jednako tako životno važnih energenata, onda rezultati ove Vlade i ne izgledaju više tako dobro niti obećavajuće. Čini se, kao da se htjela demonstrirati socijalna osjetljivost, jer se porezno rasteretilo dječju hranu, i osnovne namirnice, što definitivno ide u prilog socijalno najugroženijima. No, podižući cijene energentima, stvorio se mehanizam u kojem se svaka ušteđena kuna na hrani i kućnim potrepštinama, zapravo samo preusmjerava na veće troškove režija. U najboljem slučaju, ekonomsko stanje kućanstava je ostalo na istome na čemu je bilo i prije promjene vlasti*

*analiza je napravljena na temelju cijena očitanih u gradu Zagrebu