Premda su od ponoći trebale porasti trošarine na gorivo za 15 lipa, Vlada je odlučila odgoditi primjenu te uredbe za najmanje dva tjedna. Naime, suprotno očekivanjima, cijena nafte na svjetskom tržištu u posljednja dva tjedana je porasla, pa su u Vladi procijenili kako bi porast cijena goriva bio prevelik. Od ponoći nas, međutim, ipak očekuje rast cijena.

Najprodavaniji benzin, eurosuper 95 od ponoći će stajati 10 kuna i 8 lipa po litri, što je za 5 lipa više od trenutne cijene. Za isti iznos od sutra će poskupjeti eurosuper 98. dok će se Eurodizel moći prodavati po cijeni od 9 kuna i 39 lipa, za dvije lipe manje nego sada. Cijene benzina su tako prvi put porasle nakon nešto više od dva mjeseca, dok cijene dizela nastavljaju s padom. No, da Vlada nije za dva tjedna odgodila povećanje trošarina cijene bi bile još više. Preračunao se prošli tjedan i ministar financija Slavko Linić koji je vraćanje trošarina na razinu prije rapidnog rasta cijena naftnih opravdao dužim razdobljem smanjena cijena goriva.

"Pa je to razlog da predlažemo da se ta sada privremena mjera ukine jer je evidentno da će i u narednim tjednima i mjesecima tijekom ljeta doći do spuštanja cijena derivata", istaknuo je Linić.

Cijene naftnih derivata blago su međutim porasle, pa je Vlada morala reagirati. Za dva tjedna nas ipak očekuju više trošarine, što ne čudi Predsjednika Nadzornog odbora Ine Davora Šterna koji kaže kako je šteta za punjenje proračuna ne iskoristiti turističku sezonu i povećani priljev automobila. Porast cijena, zaključuje, ni za dva tjedna ne bi trebao biti značajan.

"U konačnici će cijena poskupjeti negdje svega za 5 do 6 lipa u određenim kategorijama. Prema tome, dio je kompenziran kroz smanjenje cijena goriva, do kojih će po mom mišljenju doći. Evo recimo, iduća dva do tri mjeseca ako neće biti nekih velikih problema oko Sirije i Irana, a mislim da neće biti, cijene bi trebale biti iste ili niže, govorim o nafti i derivatima", kaže Štern.

Direktorica HUP-ove Udruge trgovine naftom i naftnim derivatima, Maja Stanojević-Pokrovac smatra kako se cijene naftnih derivata neće bitno mijenjati do kraja godine, premda je ističe, to teško prognozirati. Budući da se do kraja lipnja u državnu blagajnu od trošarina slilo oko 2 i pol milijarde kuna, što je za 200 milijuna kuna manje negoli u prvoj polovici prošle godine, te za 7 posto manje od planiranog, očekivana joj je odluka Vlade o povećanju trošarina. Pogotovo, što se od 2009. godine, bilježi manja potrošnja goriva u Hrvatskoj.

"Tada smo imali potrošnju na 3,6 milijuna, a sada imamo na ispod 3 milijuna. To nije vezano uz samu cijenu goriva, nego uz činjenicu životnog standarda, malo lošijeg naravno investicijskog okruženja i nekakvih ostalih gospodarskih aktivnosti, što naravno, rezultira i padom potrošnje i u Hrvatskoj", smatra Stanojević-Pokrovac.

Pad potrošnje goriva zabilježen je međutim u cijeloj Eurozoni, što je opet posljedica globalne krize, isto kao i što od situacije u Siriji ili Iranu ovisi u velikoj mjeri cijena goriva koje točimo u naše limene ljubimce.