Biznis

Nisu za staro željezo

Da bi preživjeli rade loše plaćene, pomoćne poslove

Da bi preživjeli rade loše plaćene, pomoćne poslove

Kriza sve više stišće diljem Europe i iako političari obećavaju skoro 'bolje sutra', građani na svojim leđima sve više osjećaju da će se 'boljeg sutra' još načekati. Stoga su brojni među njima da bi preživjeli prisiljeni raditi loše plaćene, pomoćne poslove, prenosi danas.hr

 

Da su umirovljeni radnici sve češće prisiljeni raditi već duže je vrijeme poznato. No, priopćenje njemačke vlade taj je podatak samo potvrdilo. Naime, U odnosu na 2000. danas čak 60 posto umirovljenika više radi i nakon umirovljenja. Od ukupno 17 milijuna umirovljenih u toj zemlji čak 761.000 ih se vratilo na tržište rada.

Rade pretežno skraćeno radno vrijeme i, prema priopćenju, mnogi od njih su stariji od 74 godine. Herbert Buscher s Instituta za gospodarska istraživanja iz Hallea smatra da razlog za to treba tražiti  u činjenici da je stanovništvo sve starije i starije. No današnji umirovljenici nisu oni od prije nekoliko desetljeća.

"Današnji 65-togodišnjaci ni izbliza nisu automatski za 'staro željezo'", kaže Buscher za Deutsche Welle dodajući kako zbog dobre forme traže ili posao ili mogućnost dobrovoljnog rada. No, sindikati i socijalne udruge na ovaj fenomen gledaju drugačije. Velik broj umirovljenika koji rade pokazuje da mirovine mnogima jednostavno nisu dovoljne za preživljavanje.

"To je jasan pokazatelj za to da mnogi ne mogu uživati u svojoj zasluženoj mirovini, nego da su prisiljeni obavljati, često vrlo loše plaćene, pomoćne poslove", kaže Annelie Buntenbach iz uprave krovne udruge sindikata Njemačke DGB.

'Fakultetski obrazovani ne rade zbog neimaštine'

No, ekonomisti smatraju da je vrlo teško utvrditi pravu materijalnu situaciju mnogih umirovljenika. Buscher podsjeća da mnogi, uz državnu, primaju i dodatnu mirovinu od poduzeća u kojem su radili. A mnogu su, kaže, uplaćivali i u privatna mirovinska osiguranja. K tome postoji i velika razlika između mirovina na istoku i zapadu zemlje.

No, ni današnji profili poslova više nisu oni od prije kojeg desetljeća kada se uglavnom tražila fizička izdržljivost. To se posebice odnosi na tehničke i akademska zanimanja gdje je i najviše radno aktivnih umirovljenika. Karl Brenke s Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja u Berlinu smatra da je to i jedan od pokazatelja kako pojačan rad umirovljenika nije prvenstveno plod materijalnog stanja. "Fakultetski obrazovani umirovljenici zasigurno ne rade zbog neimaštine", ističe Brenke.

danas.hr/eZd


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.