Život postaje sve skuplji, građani sve manje troše i sve su siromašniji, sve se manje proizvodi, a redovi na burzi sve su veći. Ekonomskoj krizi ne nazire se kraj, Vladine mjere ne daju rezultate, a smjernice ne ulijevaju povjerenje. Ima li recepta za bolesno gospodarstvo i prazne novčanike?

Od ponoći opet poskupljuje gorivo, sušno ljeto donijet će na jesen i poskupljenje hrane, a kupovna moć hrvatskih građana već je upola manja od prosjeka Europske unije. Cijene su narasle i u prvoj polovici godine, promet u trgovini se smanjio, a industrijska proizvodnja i izvoz pali. Sve to dovelo je do pada BDP-a od 2,1 posto u drugom kvartalu, a ni sezonskim poslovima nije se uspjelo sanirati brojku od 300 tisuća nezaposlenih. Ako već građanima neće napuniti novčanike niti pokrenuti privredu, turistička sezona barem će popraviti pokazatelje. No, neće izvući zemlju iz krize kao ni zamjena prozora, obnova fasada i porezna opterećenja, krizira HDZ-ov Goran Marić, šef saborskog Odbora za financije.

"Iz krize se može izaći samo povećanom gospodarskom aktivnošću i većom zaposlenošću, a to se postiže isključivo većom kreditnom aktivnošću poslovnih banaka, jeftinijim novcem, odnosno nižim i niskim kamatnim stopama, većom konkurentnošću na tržištu i otklanjanjem sive ekonomije. U Hrvatskoj je sve obrnuto i zato nije čudno da smo iz recesije dovedeni u depresiju", rekao je Marić.

"Vladina Strategija za 2013-15., nažalost, nudi istu viziju, strateški cilj i dvanaest općih ciljeva koje je HDZ-ova Vlada ponudila za razdoblje 2010-12.", piše u danas objavljenom osvrtu na Vladine smjernice Katarina Ott, direktorica Instituta za javne financije, primjećujući da je Vlada usmjerena na uštede, ne i na promjene, te da niti ne spominje jačanje privatnog sektora, dok bi pomak predstavljalo stvaranje uvjeta koji će potaknuti privatne investicije. Slično razmišlja i Mladen Novosel, šef SSSH, središnjice koja okuplja najveći broj sindikata proizvodnog sektora.

"Zemlje koje su dale svoj maksimum upravo u pokretanje, odnosno obnavljanje proizvodnje su krizu već, ne zaboravile, ali sigurno više u krizi nisu. To je onaj osnovni dio što smatramo da Hrvatska mora. Samim time će doći do povećavanja zaposlenosti, punjenja proračuna i do smanjivanja ove razine niskog standarda", smatra Novosel.

Sa sindikatima se ovoga puta slažu i poslodavci. "Vlada mora stvoriti okolnosti da se te investicije pokrenu, da se administrativne barijere svedu na minimum. Treba prepisati koncept kojeg imaju razvijene zemlje kad su u pitanju građevinske zemlje, stimulacije zemlje u tranziciji ili određeni iskoraci. Ono upravo što su primjenile zemlje koje su bile u debelim problemima - Slovačka, Poljska ili Estonija", rekao je v.d. šefa HUP-a Ivan Miloloža.

Estonija je, recimo, po ukupnoj lakoći poslovanja 24. na svijetu, dok je Hrvatska po lakoći dobivanja građevinskih dozvola 143., po zaštiti ulagača 133., a registraciji vlasništva 102. na ljestvici objavljenoj u publikaciji Svjetske banke Doing Business, koja dokazuje da su zemlje u kojima je najlakše poslovati najčešće i ekonomski najuspješnije.