Nakon što je splitska Splaladium arena prva od sedam sportskih dvorana izgrađenih 2009. zbog financijskih problema zatvorila vrata, doznajemo kako posluju ostale dvorane: Arena Zagreb, Sportska dvorana Žatika u Poreču, Gradska sportska dvorana Varaždin, osječki Gradski vrt, Gradska sportska dvorana Varaždin i zadarski Višnjik.

'Ovo je još jedna tipična hrvatska priča. Izgradnja dvorana za Svjetsko prvenstvo u rukometu izuzetno je opteretila državu i sada zbrajamo efekte te loše priče', izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić povodom osnivanja Povjerenstva za utvrđivanje troškova Vlade u izgradnji zadarske dvorane Višnjik.

Zbog zadarskog Višnjika Vlada osnovala i povjerenstvo

Iako zadarska dvorana Višnjik nije izgrađena za Svjetsko rukometno prvenstvo, njezino financiranje 'šteka' kao i kod ranije navedenih dvorana. I ovdje je država preuzela obvezu financiranja 50 posto troškova izgradnje Višnjika te se godinama nije definirao ukupni iznos troškova. Stoga je Vlada u četvrtak osnovala Povjerenstvo za utvrđivanje stvarnih obveza Vlade u plaćanju izgradnje. Gradonačelnik Zvonimir Vrančić čudom se čudi informacijama sa sjednice Vlade i odluci o osnivanju povjerenstva

'Evo, ja mogu reći da se najprije čudom čudim ovim informacijama koje su došle od Vlade. Osim toga, moram reći da nitko do sada nije nas kontaktirao. Ako postoje neke nejasnoće ili neki nesporazumi, vjerojatno smo ih mogli u nekim prethodnim razgovorima otkloniti jer mi mislimo da nema problema i da se radi samo o nesporazumu', rekao je Vrančić dodavši da je zadarska dvorana od svih koje su se gradile za potrebe rukometnog prvenstva najjeftinija te da je država za nju dala najmanje sredstava. Također, točno su utvrđene obveze i Grad Zadar ne traži ništa izvan onoga što je dogovoreno.

'Zadarska dvorana je, zna se, ukupno koštala 228 milijuna kuna. Grad Zadar ju je financirao iz svojih sredstava, preko obveznica, sa 130 milijuna kuna. Kako se 2008. ukazala potreba, radi organizacije rukometnog prvenstva, da se dvorane što prije završe - do 2009, onda je Grad Zadar zatražio pomoć od države, odnosno tadašnja Vlade. Vlada je Gradu Zadru 100 milijuna kuna za završetak dvorane. Vlade nije dala novac odjednom, nego se obvezala da će u devet godina Gradu Zadru refundirati godišnje rate', istaknuo je Vrančić i dodao: 'Do ovoga nije trebalo doći i sve se može u normalnoj komunikaciji razjasniti.'

Split: Grad duguje 22 milijuna kuna za najam dvorane

Spladium arena, objekt vrijedan oko 70 milijuna eura, najvjerojatnije će u stečaj, a 13 zaposlenih na Zavod za zapošljavanje. Tvrtku Sportski grad TPN, koja upravlja Arenom, blokirala je Porezna uprava zbog duga od 2,6 milijuna kuna, a nagomilala su se i potraživanja za struju, vodu, zaštitare i čistačice. Zaposleni radnici nisu primili pet plaća. 'Vlada će pomoći u rješavanju problema Spaladium arene, iako nema obvezu. I taj je projekt primjer nesposobnih, i to nije bio projekt ni blizu javno-privatnog, nego 'brljotina u svakom pogledu, a svi koji su ga skuhali, sad nek' i kusaju', kazao je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.

Grad Split im pak duguje 22 milijuna kuna za najam dvorane, no odbija ih isplatiti jer vlasnici - Konstruktor, Dalekovod i IGH - nisu ispoštovali osnovni ugovor i nisu izgradili poslovni neboder, trgovački centar i javnu garažu. Naime, bilo je predviđeno da se prihodima koji bi nastali dovršetkom kompletnog centra Spaladium plaća najam, pa da dvorana praktički isplaćuje sama sebe

Splitska gradska vlast imala je korporativno jamstvo triju tvrtki i mogla im je još 2009. zbog nepoštivanja ugovora prisilno naplatiti minimalno deset milijuna eura, no prethodni i sadašnji splitski gradonačelnici Ivan Kuret i Željko Kerum bili su popustljivi i nisu željeli ugroziti poslovanje građevinskih giganata.

U svibnju ove godine činilo se da je konačno rješenje postignuto jer su se na sastanku u Vladi predstavnici Grada Splita, konzorcija triju tvrtki i banaka s nekoliko ministara načelno dogovorili o nastavku gradnje Spaladium centra, u kojemu bi se uz komercijalne sadržaje smjestili splitska gradska uprava, sva gradska poduzeća, Općinski i Upravni sud, banke, odvjetnički uredi, osiguravatelji, ugostitelji... No Vlada je trebala zemljište u Lori prepustiti u vlasništvo Grada Splita, što do danas nije učinjeno. Arena je zatvorila vrata, a sada je započelo prebacivanje odgovornosti.

'Kad god nam se Vlada obrati, u bilo koje doba dana i noći, spremni smo doći u Zagreb! Ne želim ih ni na koji način ozlovoljiti jer je bilo zaista ugodno čuti da su spremni prepustiti zemljište Gradu Splitu; to bi bila dobra osnova da se potraži izlaz iz ove situacije. Ali budući da takva odluka još nije donesena, ne možemo dalje. Na potezu je Vlada, a mi smo spremni na sve modele', kazao nam je splitski dogradonačelnik Jure Šundov.

Arena Zagreb: Financijski preživljavamo

Iako Grad Zagreb i država uredno ispunjavaju financijske obaveze koje imaju prema Areni, tj. Zagrebačkom holdingu koji upravlja objektom, direktor Tomislav Pervan kaže da su u takvoj financijskoj situaciji da preživljavaju. No, početkom 2011. situacija je bila dramatična, a dvorana je na kratko vrijeme i zatvorena. Trgovačko društvo Lanište d.o.o. u vlasništvu tvrtke Ingra vlasnik je Arene Zagreb. Ključ u bravu Arene stavili su tada zbog neplaćanja operativnih troškova od strane Zagrebačkog holdinga, dok su u Holdingu rekli kako u dugu trebaju sudjelovati Vlada i Grad.

Pervan nam pak kaže kako sada nemaju nikakva dugovanja prema Ingri te kako imaju čiste račune. Iako je Arena Zagreb solidno popunjena tijekom godine, tj. godišnji prosjek je 40-ak događaja kojima je dvorana korištena od 130 do 150 dana u godini, objekt funkcionira od događaja do događaja, što će se, nada se Pervan, promijeniti. 'Zgrada nema nikakav adekvatni prostor koji bi se dao u najam, sve je podređeno događajima, nema dodatnih sadržaja poput dvorana za fitnes, sportskog ili multimedijalnog centra i to jest problem', dodaje. Potrebne su, kaže, dodatne investicije, poput opreme pomoću koje bi se dvorana mogla transformirati i prilagoditi i manjim događajima.

Rashodi porečke dvorane desetak puta veći od prihoda

Sportska dvorana Žatika, čija izgradnja je stajala 121 milijun kuna, najveća je gradska investicija u zadnjih nekoliko godina. Grad Poreč kao jedan od domaćina Svjetskog rukometnog prvenstva u samo godinu dana izgradio je velebnu dvoranu dostojnu vrhunskog sportskog natjecanja, za što su podignuti krediti koji danas znatno opterećuju gradski proračun. 'Za održavanje dvorane i otplatu kredita Grad Poreč izdvaja godišnje preko 20 milijuna kuna', kaže nezavisna vijećnica Snježana Mekota, istaknuvši da je Poreč lanjsku godinu zaključio s debelim minusom gradskog proračuna u iznosu od 50 milijuna kuna.

Za razliku od drugih gradova domaćina rukometnog Svjetskog prvenstva, država se nije obvezala participirati u troškovima izgradnje dvorane, budući da je Grad Poreč od Vlade dobio na poklon vrijedno zemljište na Fazinki, čijom prodajom se kanila financirati izgradnja nove sportske dvorane i još nekoliko javnih gradskih objekata

Za gradnju dvorane, kojom je rukovodilo gradsko poduzeće Parentium, podignuta su dva kredita od 76 i 48 milijuna kuna, koje Poreč danas teškom mukom servisira. Naime, zbog recesije prodaja nekretnina ne ide prema očekivanjima, pa se tako u jednom trenutku Grad Poreč našao u situaciji da je morao zbog nemogućnosti podmirenja proračunskih obveza krajem ožujka podignuti kratkoročni kredit od sedam milijuna kuna.

Porečani se vole pohvaliti da je višenamjenska dvorana na Žatiki, koja se prostire na 1.400 četvornih metara bruto površine, dragulj arhitekture, budući da se u njoj svakodnevno odvijaju treninzi 27 gradskih sportskih klubova te razne sportske, kulturno-zabavne i sajamske manifestacije, no unatoč tome, prihodi od najma su i dalje vrlo skromni. Većini manifestacija je Grad Poreč pokrovitelj, što organizatore oslobađa plaćanja najma. Prošle je godine od najma dvorane za razne manifestacije ubrano tek 60 tisuća kuna, što je u usporedbi s rashodima koji su iznosili 1,4 milijuna kuna gotovo zanemariv prihod.

'Situacija je nešto bolja nego prošle godine', kaže tajnik Zajednice sportskih udruga Grada Poreča Franko Buda. Naime, prema knjigovodstvenim podacima Sportske zajednice Grada Poreča, do početka kolovoza uprihodovano je 46 tisuća kuna, no rashodi su još uvijek desetak puta veći od prihoda. U istom periodu je tako na energente, električnu energiju i lož ulje te komunalne usluge, potrošni materijal i premije osiguranja utrošeno 551 tisuća kuna.

U Osijeku 'blaga pozitiva'

Osječkom Nastavnom sportskom dvoranom Gradski vrt upravlja gradsko poduzeće Sportski objekti, čiji direktor Zvonko Ibriks kaže da taj objekt svake godine posluje s blagom pozitivom. Dvorane koristi između 35 i 40 sportskih klubova, kojima su na raspolaganju velika i mala dvorana, atletski tunel i dvije manje dvorane za borilačke sportove. Među popratnim sadržajima nalaze se restoran, frizerski i kozmetički salon, trgovine i caffe bar, na čemu Sportski objekti mjesečno zarađuju oko 100 tisuća kuna.

Ibriks kaže da objekt pozitivno posluje jer nije građen po principu javno-privatnog partnerstva kakav se u početku nudio po kojemu bi Grad Osijek investitoru plaćao mjesečni najam. 'Sada Grad Osijek godišnje osigurava 12,5 milijuna kuna, tako da svi klubovi dvorane koriste besplatno. Iz tih sredstva plaćamo sve troškove održavanja i popravaka', rekao je Ibriks. Dodatan prihod dvorane su koncerti kojih je 2010. i 2011. godine bilo po deset godišnje, ali ove godine još nijedan, iako su za sljedeće mjesece najavljena četiri velika koncerta. Najam velike dvorane stoji 50 tisuća kuna.

Dvorana je, nakon brojnih sukoba unutar lokalne vlasti, tadašnje koalicije HSP-a i HDSSB-a, oko koncepta projekta, izgrađena 2008. godine. Država je financirala gradnju sa 200 milijuna kuna, a Grad Osijek platio je 40 milijuna kuna za kupnju zemljišta.

Varaždinska arena: Prednost sportskim klubovima

Gradska sportska dvorana Varaždin izgrađena je po specifičnom modelu javno-privatnog partnerstva u koji su uključeni i troškovi energenata, što nije slučaj ni kod jednog drugog objekata u kojima se održavalo Svjetsko rukometno prvenstvo 2009.

Naime, kod uobičajenog javno-privatnog partnerstva javni partner plaća privatnom partneru troškove gradnje objekta, troškove financiranja gradnje, troškove održavanja te izmjenu materijala kojeg treba s vremenom mijenjati. Po tom je modelu, primjerice, dograđeno je ili izgrađeno tridesetak škola i školskih dvorana na području Varaždinske županije u vrijeme župana Radimira Čačića. Kod varaždinske arene , međutim, Grad Varaždin i Vlada RH posredno plaćaju i troškove plina te drugih energenata kroz mjesečnu otplatu od oko tri milijuna kuna, tako da pogon ovog sportskog objekta na Dravi ne ovisi o dodatnim uplatama za plin, vodu i slično

'Grad Varaždin i Vlada RH u jednakim omjerima i na vrijeme izvršavaju svoje obveze, što nam omogućava primjeren rad i održavanje objekta u kojem sportski klubovi svakodnevno koriste veliku dvoranu po osam, a malu po šest sati, dok kuglana radi šest sati. Tome valja pribrojiti ligaške utakmice i one u sklopu kupova. Sve to pokriveno je mjesečnim anuitetima koje plaćaju javni partneri, tako da troškove nemaju klubovi, odnosno Zajednica sportskih udruga grada Varaždina', pojašnjava Neven Buljan, direktor varaždinske dvorane kapaciteta oko pet tisuća mjesta.

Takav model u kojem je naglasak na korištenju dvorane od strane klubova drukčiji je, primjerice, od splitskog gdje je klubovima dvorana na raspolaganju 50-ak dana, dok je ostatak trebalo popuniti velikih sportskim događanjima i drugim komercijalnim sadržajima.'I mi u varaždinskoj dvorani imamo komercijalnih događanja, što koncerata, sajamskih priredbi i drugih okupljanja. Godišnje ih je tridesetak, a prihode dijelimo između privatnog i javnih partnera', veli direktor varaždinske dvorane koja ima i poslovne prostore koje, uz ostalo, iznajmljuje i varaždinskom Veleučilištu.